20220402 Liturgijski cistaci prva generacija Nasl


Dodjelom potvrda o završenom programu „Formacija liturgijskog čitača“ na misnom slavlju u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku u subotu, 2. travnja prva generacija liturgijskih čitača Dubrovačke biskupije uspješno je završila program. Misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović koji je liturgijskim čitačima predao potvrde.

Pozdravljajući organizatore, liturgijske čitače i profesore dubrovački biskup je kazao kako Božja riječ govori, ali je mi ne čujemo kad su kanali zatvoreni. „Tako u srcu postoje kanali koje treba otvoriti da čujemo Božju riječ, da je srcem i umom prihvatimo i da ona donosi plod. Gospodin želi da njegova riječ donosi plod. Ta riječ je Isus Krist“, kazao je. Biskup je također zahvalio predavačima koji su sudjelovali na programu kao i župnicima koji su poslali vjernike da prođu ovaj program.

U propovijedi je, uz ostalo, dubrovački biskup naglasio ulogu svetog Pavla i sv. Ivana, kao i sv. Franje, u naviještanju Riječi Božje. Spomenuo je i Augustinovu misao kako onaj tko ne poznaje Pisma ne poznaje ni Krista. Kako ćeš nešto zavoljeti ako se time ne baviš, a kako ćeš se nečim baviti ako to ne voliš?, upitao se biskup te potaknuo liturgijske čitače i da vole Sveto pismo i da se njime bave.

„Crkva naviješta Riječ Božju, a to činite i vi kao liturgijski čitači. Ne mogu ljudi povjerovati ako ne čuju. A kako će čuti ako im nema tko navijestiti? Zato Crkva naviješta i preko vas, uvijek sa znanjem i razmišljanjem da nismo u posjedu istine. Mi smo tražitelji Istine i služitelji Istine, služitelji Isusa Krista. Naše je tražiti, svjedočiti i služiti“, poručio je mons. Glasnović.

Program „Formacija liturgijskog čitača“ organiziralo je Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije, a izvođen je u veljači, ožujku i travnju 2022. godine kroz četiri dvodnevna susreta u ukupnom trajanju od 40 sati.

Program su izvodili profesori s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i profesorice hrvatskog jezika iz Dubrovnika: Čitanje Biblije u odgoju i katehezi – prof. dr.sc. Jadranka Garmaz; Čitanje, tumačenje i aktualizacija odabranih biblijskih tekstova – doc.dr.sc. Domagoj Runje; Sredstva, prostor i geste liturgijskog čitanja – dr.sc. Domagoj Volarević; Psihološko – egzegetska analiza tekstova i bibliodrama – dr.sc. Gina Šparada; Nastupi i vježbe čitanja – prof. Mirjana Žeravica i prof. Katica Vidojević, te Helena Barišić i Marija Konsuo.

Teme susreta su bile: Liturgijski čitač i osobni proročki poziv; Čitač u zajednici; Čitač pred Božjom objavom te Ostvarenje Božje riječi u svijetu.

Formaciju je završilo 49 osoba, a sudjelovali su liturgijski čitači iz 14 župa iz četiri dekanata: Dubrovnik 1, Dubrovnik 2, te Konavoskog i Pelješkog dekanata.

Liturgijski čitači iz dekanata Dubrovnik 1 koji su završili program su: Ana Bratoš Cetinić, Doris Boroje, Irena Matijašević, Rina Kralj Brassard, Slavica Kutnjak, Zvonimir Cetinić i Ivana Lenert (iz katedralne župe Velike Gospe u Dubrovniku); Danijela Lujak, Ivica Tutman, Mirjana Vučak i Vinkica Čupić (iz župe sv. Andrije – Dubrovnik); Božica Bjelopera, Đuro Raič, Ivan Rokolj, Maja Mozara, Marija Bagarić Smrdelj, Mireja Muhoberac, Sanda Kapetanović i Zdenka Papić ( iz župa sv. Mihajla – Lapad, Dubrovnik); Ana Šimunović i Kristina Koboević (iz župa Svetog Križa – Gruž, Dubrovnik) i Zoran Jović (iz župe sv. Petra – Boninovo, Dubrovnik). Iz dekanata Dubrovnik 2 završeni liturgijski čitači su: Ivica Kitin, Ivo Bojanović i Natalija Lakić (iz župe Presvetog Spasitelja, Mokošica); Ante Lovrić, Bosiljka Hrnkaš, Ivo Vidojević, Jelica Matić, Silvija Jukić, Zdenka Sentić, Zorica Vidojević i Zrinka Prkačin (iz župe Svete Obitelji, Nova Mokošica); Romana Čomić (iz župe Velike Gospe, Rožat); Luko Vodnica (Župa sv. Stjepana, Zaton); Anita Lemo i Lana Bautović Benić (iz župe sv. Ilara, Mlini). Iz Pelješkog dekanata program su završili: Anita Vidović Vrašnješ, Ankica Laleta, Antun Buklijaš, Marijana Marković i Tereza Lolić Krističević (iz župe Pomoćnica kršćana, Orebić), a iz Konavoskog dekanata: Ivana Šućur, Suzana Fiorenini i Vlaho Veramenta (iz župe sv. Nikole, Cavtat), Dubravka Kalačić, Marija Borovinić, Nikoleta Borković Ljubić i Nikša Mihaica (iz župe sv. Nikole, Čilipi).

Sudionici formacije uz potvrdu dobili na dar postsinodalnu apostolsku pobudnicu Benedikta XVI. „Verbum Domini“ (Riječ Gospodnja).

 

Tekst i foto: Angelina Tadić; Dubrovačka biskupija

Radio Marija

01:15 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Fanija Jelinčić: Riznice srca

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2019
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.