U okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije u ponedjeljak 4. travnja 2022. održao se susret svećenika Zagorskog arhiđakonata u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta. Pozdrave je na početku susreta uputio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić prilikom kojeg je istaknuo nužnost stalnog sinodalnog hoda za Crkvu. "Sinodalnost kao vjerovanje i življenje važno je i nužno za Crkvu. Crkva se okuplja ne zbog nekog vlastitog programa nego zbog Kristovog programa - evanđelja."
Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško govorio je o utjecaju pandemije na pastoralno djelovanje. Rekao je kako su i pandemija i potresi i trenutna situacija u Ukrajini izravno utjecali i utječu na Crkvu te pojedince i zajednice unutar nje. Donijeli su nesigurnost i krizu na brojnim područjima života. Ipak, "ograničenja su potaknula nova promišljanja, nove puteve i kreativnost. Sredstva su nam dana da ih rabimo, ali uvijek ih je moguće i zlorabiti", rekao je biskup i osvrnuo se na izazove i probleme koji su posljedica digitalnog prijenosa misa i drugih slavlja. "Treba čuvati narav i posebnost naših otajstava i naših slavlja." Na kraju je naglasio i važnost brige jednih za druge, prijateljstva među svećenicima od dekanatske razina pa do cijelog prezbiterija Nadbiskupije.
Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski osvrnuo se na utjecaj potresa na pastoralno djelovanje te naglasio kako u središtu Zagreba gotovo nema crkvenog objekata koji nije zadobio oštećenja. Istaknuo je kako je, zbog dugoročne obnove katedrale, određeno da se na Kaptolu 28 izgradi zamjenski prostor u kojem će biti šest ispovjedaonica i relikvije bl. Alojzija Stepinca. Biskup Gorski istaknuo je kako će u obnovi, ali i budućim radovima na crkvenim objektima trebati razmišljati o statičkom ojačavanju, budući da su zgrade, iako masivne, ipak stare i krhke.
Nakon pomoćnih biskupa okupljenima se obratio preč. arhiđakon Zagorskog arhiđakonata mons. Ivan Miklenić. Istaknuo je kako se sinodalna Crkva gradi kroz zajedništvo te da trebamo biti svjesni da se promjene traže od svih jer nas je pandemija promijenila. Kao neke od ključnih točaka naveo je izgradnju svijesti da su svi kršteni kao članovi jedne Crkve; buđenje ravnodušnih, pasivnih i onih koji su se sami marginalizirali; odgoj crkvenih službenika; izgradnju svijesti da svaki krštenik svojim sposobnostima može postati angažirani član župne zajednice; otkrivanje poslanja i načina djelovanja izvan i unutar župnih zajednica da bi mogli živjeti svoje poslanje i sl.
Dekan Tuheljsko-pregradskog dekanata preč. Ivan Mikec istaknuo je kako su svećenici u dekanata kroz vrijeme pandemija nastojali pomagati jedni drugima i organizirati zamjene. Napomenuo je kako nije bilo problema u odvijanju pastorala, ali su posljedice pandemija i život s njoj evidentne. Govorio je i o crkvenim objektima oštećenim u potresima te o pastoralnim izazovima, poput pitanja kumstva i povećanih zahtjeva za proglašenje ženidbe ništavnom.
Pitanje dušobrižništva za pacijente u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana postavio je dekan Zlatarsko-belečkog dekanata preč. Stjepan Prugovečki, koji je kazao kako smatra da je potrebno osigurati svećenika koji će se baviti pacijentima u bolnici.
Nakon stanke okupljenima se obratio dekan Krapinskog dekanata preč. Vladimir Drnetić te izvijestio o stanju u dekanatu. Posebno se osvrnuo na brigu za čovjeka kao poslanje Crkve te istaknuo kako je potrebno krenuti u potragu za čovjekom, vjernikom i ponuditi "ono po čemu i sami živimo, a to je dragi Bog." Naveo je kako nema obraćenja bez komunikacije ta kao je potrebno biti osjetljiviji za druge i za njihove probleme.
Dekan Stubičkog dekanat preč. Nikola Jurković u svojem je obraćanju naglasio kako su posljedice pandemija otuđenost i zatvorenost vjernika, no župe dekanata nude i redovite i izvanredne aktivnosti. Kao primjer je naveo i planinarske križne puteve koji su se proteklog vikenda dogodili na području Stubičkog dekanata. Preč. Jurković izvijestio je o obnovi crkvenih objekata te istaknuo kako obnova napreduje te da je na nekim objektima završena ili u završnoj fazi. Kao i preč. Mikec, zahvalio je gđi Lani Križaj, dosadašnjoj pročelnici konzervatorskog odjela u Krapini, na suradnji u procesu obnove.
Nakon preč. Jurkovića obratio se i dekan Zaprešićkog dekanata preč. Ivan Frkonja izvijestivši o oštećenjima župnih crkava, kapela i župnih kuća u potresima. Preč. Frkonja rekao je kako su pastoralne aktivnosti u Zaprešićkom dekanatu tijekom pandemije bile prilagođene epidemiološkim mjerama i propisima, a kao jedan od izazova s kojima se trenutno susreću naveo je pohađanje župne kateheze u okviru priprave za primanje sakramenta svete potvrde i prve pričesti. Postavio je pitanje: "prevladavala li i u našem djelovanju administrativni aspekt nad pastoralnim ili usredotočenost na podjeljivanje i primanje sakramenata bez drugih oblika evangelizacije, napose katehetskog praćenja onih koji su primili sakramente?" i nastavio: "Možda smo mi svećenici ponekad previše okrenuti prema sebi samima, fokusirani na našu samodostatnost i samodopadnost." Poručio je kako se treba podsjetiti da se iza svakog upita vjernika nalazi živa osoba "kojoj imamo jedinstvenu priliku pomoći ili odmoći; navijestiti Radosnu vijest ili ju od vjere i Boga udaljiti."
Uslijedila je rasprava o pitanjima rasta cijene energenata, kumstva, ljetovanja mladih na Malom Lošinju i drugim pitanjima.
Tekst i foto: zg.nadbiskupija
