DSC0401 1200x802

Predavanje „Glazba u liturgiji na čast sv. Vlaha“ u sklopu manifestacije Kršćansko lice kulture održao je mo. Josip degl’Ivellio u četvrtak, 17. ožujka u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku

Uime Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije okupljenima se uvodno obratio dr. sc. Ivan Viđen koji je pozdravio sudionike predavanja i ukratko predstavio predavača druge manifestacije ovogodišnjeg programa. Viđen je istaknuo da je ove godine 1050. obljetnica zaštite sv. Vlaha nad Dubrovnikom pa se htjelo staviti naglasak na nešto što možda nije uvijek u prvom planu, a to je glazbena baština koja je povezana sa sv. Vlahom.

Fokus jednosatnog predavanja bio je na liturgijskim i izvanlitugijskim skladbama na čast. sv. Vlaha. Predavač je kronološki predstavio skladbe koje se nalaze u arhivu dubrovačke katedrale. Prvo, talijansko – hrvatskog skladatelja Antonia Ravazzija i njegovu skladbu „Blasis acuerdo“, „Blasis acuerdo incites“ i „Vlaho o Stvorče“, zatim skladbe Petera Griesbachera koji je donio u dubrovačku prvostolnicu duh prave ulazne pjesme, a kao najvažniju skladbu mo. degl’Ivellio spomenuo je onu svećenika don Pava Matijevića „Salutis Aram Blasius“ koja se često izvodi kao darovna pjesma. Također, predstavio je i „Himnu sv. Vlaha“ glazbenog pedagoga Frana Lederera, te Ludomira Michala Rogowskog, poljskog skladatelja i pisca koji ostavlja završni dio čuvenog Oratorija čudo sv. Vlaha. Nadalje, kazao je da je Čeh Josef Vlach Vruticky napisao veličanstveni „Te Deum“, impozantnu himnu sv. Vlaha „Salutis Aram Blasius“ koji je izveo Crkveni pjevački zbor kroz Veliki Tjedan, a posvećen je tadašnjem dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću. Istaknuo je i vrlo važne osobe i njihova značajna djela „Našem Parcu“ autora Rudimira Rotera Progonskog kao i Francuza Jean – Marie Pluma koji je pisao himne sv. Vlahu.

Na samom kraju predavanja maestro degl’ Ivelio poslao je poruku kako bi trebala izgledat katolička liturgijska glazba – njegovana na našoj velikoj tradiciji kojom se možemo jako ponositi i kombinaciji pomalo zaboravljenih gregorijanskih napjeva te pozvao današnje mlade glazbenike na stvaranje novog opusa skladbi.

Tekst i foto: du.biskupija

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Iz baštine grkokatolika - tema: Svjedočanstvo dušobrižništva za izbjeglice iz Ukrajine, djelovanje grkokatoličke crkve u Ukrajini danas, pobožnost ukrajinskog naroda Bogorodici i obilježavanje Holodomora
04:15 Glazba
04:30 Slovnica - tema: Poljički statut; gošća-urednica: Marina Čubrić, prof.; vod.: Petra Ćurlin

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 1961
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.