20220208 lastovo Fantela 02 1

Župa sv. Kuzme i Damjana na otoku Lastovu je 8. veljače obilježila dan mučeničke smrti don Nikole Fantele. Mučenički put ovog svećenika započeo je još 6. veljače 1944., kada je svojevoljno došao na obavijesni razgovor na koji je bio pozvan u vojarnu tadašnje partizanske straže. Poslije dva dana saslušavanja i mučenja don Nikola je na mazgi 7. veljače navečer, već polumrtav, odveden u uvalu Mihajla. Tu je ukrcan na brod na kojem je dočekao kraj života. Na tom brodu je prema nekima upucan, prema nekima zaklan, ali je svakako s kamenom oko vrata bačen u more na putu od Lastova do Mljeta u noći sa sedmog na osmi veljače 1944. godine.

Pošto je more posljednje počivalište ovog mučenika vjernici su se prvo okupili u uvali Mihajla, gdje je župnik don Tonći Ante Prizmić predvodio molitvu za don Nikolu, a potom je bačen i vijenac u more u znak sjećanja na ovog mučenika.

20220208 lastovo Fantela 05

Nakon molitve i polaganja vijenca u more slavljena je misa za pokojnog don Nikolu u župnoj crkvi. U svojoj prigodnoj homiliji župnik Prizmić je rekao kako mu nije bilo jasno zašto su don Nikolu ubili iako je bio bolesni starac koji je jedva dočekao slobodno Lastovo. Zaključio je kako ga nisu ubili jer je bio don Nikola, nego ponajprije jer je bio svećenik. Isto kao i s drugim lastovskim župnikom don Romanom Geričevićem, koji je proveo pet godina po zatvorima ondašnje Jugoslavije, ne kao don Romano, nego ponajprije kao svećenik. Ustvrdio je kako se još jednom potvrdilo da je krv mučenika sjeme novih kršćana. Župnik je izjavio da i danas ima onih kojima smeta izjava da je don Nikola žrtva komunističkog terora, te kako mu je žao zbog toga. No napomenuo je kako to sve u nama ne treba izazivati mržnju i ogorčenost, jer smo pozvani opraštati i moliti za svoje neprijatelje.

Don Nikola Fantela (Lastovo 9.9.1880. – Lastovo 7./8.2.1944.) – Lastovac, katolički svećenik, žrtva komunističkog terora, mučenik iz mržnje prema vjeri.

Rođen je na Lastovu, studirao je u Dubrovniku i Zadru. Za svećenika je zaređen 1904. te je služio diljem Dubrovačke biskupije. Djelovao je na Cetinju u Crnoj Gori kao vojni kapelan.

Kratko je službovao u Sarajevu, potom u Šibeniku, Stonu, u Lopudu i ponovno u Dubrovniku. Kao umirovljenik od 1935. godine živio je u Herceg Novom (Crna Gora). Poslije kapitulacije Italije 1943. vratio se na rodno Lastovo, a nakon 4 mjeseca (veljača 1944.) mučen je i utopljen u moru između Lastova i Mljeta.

Njegova poruka prije smrti glasila je: „Mogu me ubiti samo zato što sam svećenik, a nikako zbog toga što sam nekome nanio zlo“.

Tekst i foto: db.hr

Radio Marija

20:15 Krunica - Slavna otajstva
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Semper magis – tema: Autobiografija novaka: „Provede noć moleći se pa izabra dvanaestoricu“ (Lk 6,13); gosti: Krunoslav Katanić, Mateo Kelava, Karlo Kokanović – novaci 1. godine; ur. i vod.: p. Hrvoje Mravak

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.