SUSRET U HRAMUTROPAR, gl. 1.: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš. On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša. On će nam dati dar uskrsnuća.

Teologija i poruka blagdana Susreta u Hramu

Četrdeset dana poslije blagdana Rođenja – Božića, slavimo blagdan kada su Bogorodica Marija i pravedni Josip donijeli svoga prvorođenca Isusa u jeruzalemski Hram, da ga prikažu Gospodu kao prvorođenca, kako je Mojsijev zakon propisao židovskom narodu. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji naziva se blagdanom "Prikazanja Gospodinova u Hramu" jer je Gospod Isus tim činom kao čovjek, kao dijete, kao prvorođenac prikazan, prinesen, posvećen Bogu. U istočnoj kršćanskoj tradiciji zove se blagdan "Susreta Gospodnjega u Hramu" jer je uistinu došlo do susreta Boga i čovjeka, do susreta Novoga i Staroga zavjeta. Stari zavjet i čovječanstvo ovdje predstavlja sveti starac, pravedni Šimun, koji je tada bio svećenik u jeruzalemskom Hramu, koji je dijete Isusa primio na ruke i u njemu prepoznao ispunjenje čitavoga Staroga zavjeta i svih proročanstava i konačno doživio da susretne i u naručje primi samoga Boga u tijelu. I kao što

pjeva tropar ovoga blagdana "Sunce Pravde, Krist Bog naš, Izbavitelj naših duša, koji nas prosvjetljuje i koji će nam dati dar uskrsnuća" se evo pojavio, i u čast toga blagoslivljamo i palimo svijeće, prinosimo svjetlo Svjetlu, svijeću Suncu, i tako

svjedočimo da vjerujemo da i mi, poput Šimuna, u svojim rukama nosimo Sunce Pravde, Krista koji je svjetlo svijeta, kojim smo prosvijetljeni i za život vječni posvećeni. Svjedočimo da vjerujemo da smo po Kristu, po krštenju izbavljeni od tame smrti u kojoj smo kao zemaljski ljudi rođeni, i preneseni u jednu novu stvarnost, stvarnost živonosnoga svjetlosnoga života u Kristu.
Kada je Krist donesen u Hram zapravo je sâm Hram (On – Krist kao hram svih Hramova) došao u hram svojega Oca, s kojim je istobitan. I On koji je Mojsiju dao zakon o prikazanju prvorođenaca Bogu po rođenju, sada kao Bogočovjek, kao Bog zakonodavac, podvrgava se tom svom zakonu i biva prikazan. Tako vidimo Boga koji se solidarizirao s nama ljudima, još jedanput se ponizio i sišao na našu ljudsku razinu. Ta Božja poniženja "radi nas ljudi i našega spasenja" slavimo ovih dana blagdanima – najprije poniženjem u rođenju kao čovjek u špilji (Božić), pa obrezanjem osmog dana po rođenju (Obrezanje), pa krštenjem na Jordanu kada je pustio da ga sluga – čovjek, Ivan Krstitelj krsti kao da je grješnik (Bogojavljenje), i danas na ovaj blagdan Susreta, gdje ga vidimo kako se ponizuje i kao dijete biva donošen u hram na prikazanje, On koji je Hram svih Hramova. I još je dopustio da se za njega prinese najjeftinija žrtva, ona sirtomaha - dvije grlice ili dva golubića (bogatiji su za svoje sinove prinosili mlada grla blaga i stoke). Za Njega koji cijeli svemir drži na svom dlanu prinesena je "siromaška" žrtva.
Za Šimuna Evanđelje kaže da je bio pravedan i bogobojazan, i da "Duh Sveti bijaše na njemu". Iz toga slijedi druga poruka blagdana. Naime, kada dolazimo u crkvu, kada se molimo, kada palimo svijeće i slavimo blagdane, kada se križamo i pričešćujemo, na što Bog tada gleda? Kako nas Bog tada gleda? Znamo zasigurno da Gospod ne gleda u koju crkvu i koliko idemo, niti koliko molitava izmolimo, niti kolike svijeće palimo, kako se i koliko križamo. Bog gleda kakvim srcem sve to činimo. Bog gleda na iskrenost našega srca kroz to što njemu na čast činimo. Kao što je gledao na Šimuna i očito mu je bilo bitno da je pravedan i bogobojazan, da se dadne u njegove ruke položiti. Bog gleda na našu pravednost. Zato palimo svijeće svoje duše i svijetlimo pravednošću, dobrotom i ljubavlju u ovom svijetu i ovom životu, da tako poput starca Šimuna možemo na kraju reći: "Sad otpuštaš slugu svojega, Gospode, u miru" i doći u nebeski zbor svetih, u Nebesko Carstvo punine i vječnosti, u zajedništvo s našim pokojnima. Tasda ćemo biti do kraja preobraženi u svjetiljku i svijeću koja vječno svjetli u nebeskom Hramu pred Svetim Svevišnjim i Besmrtnim Bogom .

đakon Livio Marijan, tiskovni ured Križevačke Eparhije

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Semper magis – tema: Autobiografija novaka: „Provede noć moleći se pa izabra dvanaestoricu“ (Lk 6,13); gosti: Krunoslav Katanić, Mateo Kelava, Karlo Kokanović – novaci 1. godine; ur. i vod.: p. Hrvoje Mravak
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.