SUSRET U HRAMUTROPAR, gl. 1.: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš. On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša. On će nam dati dar uskrsnuća.

Teologija i poruka blagdana Susreta u Hramu

Četrdeset dana poslije blagdana Rođenja – Božića, slavimo blagdan kada su Bogorodica Marija i pravedni Josip donijeli svoga prvorođenca Isusa u jeruzalemski Hram, da ga prikažu Gospodu kao prvorođenca, kako je Mojsijev zakon propisao židovskom narodu. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji naziva se blagdanom "Prikazanja Gospodinova u Hramu" jer je Gospod Isus tim činom kao čovjek, kao dijete, kao prvorođenac prikazan, prinesen, posvećen Bogu. U istočnoj kršćanskoj tradiciji zove se blagdan "Susreta Gospodnjega u Hramu" jer je uistinu došlo do susreta Boga i čovjeka, do susreta Novoga i Staroga zavjeta. Stari zavjet i čovječanstvo ovdje predstavlja sveti starac, pravedni Šimun, koji je tada bio svećenik u jeruzalemskom Hramu, koji je dijete Isusa primio na ruke i u njemu prepoznao ispunjenje čitavoga Staroga zavjeta i svih proročanstava i konačno doživio da susretne i u naručje primi samoga Boga u tijelu. I kao što

pjeva tropar ovoga blagdana "Sunce Pravde, Krist Bog naš, Izbavitelj naših duša, koji nas prosvjetljuje i koji će nam dati dar uskrsnuća" se evo pojavio, i u čast toga blagoslivljamo i palimo svijeće, prinosimo svjetlo Svjetlu, svijeću Suncu, i tako

svjedočimo da vjerujemo da i mi, poput Šimuna, u svojim rukama nosimo Sunce Pravde, Krista koji je svjetlo svijeta, kojim smo prosvijetljeni i za život vječni posvećeni. Svjedočimo da vjerujemo da smo po Kristu, po krštenju izbavljeni od tame smrti u kojoj smo kao zemaljski ljudi rođeni, i preneseni u jednu novu stvarnost, stvarnost živonosnoga svjetlosnoga života u Kristu.
Kada je Krist donesen u Hram zapravo je sâm Hram (On – Krist kao hram svih Hramova) došao u hram svojega Oca, s kojim je istobitan. I On koji je Mojsiju dao zakon o prikazanju prvorođenaca Bogu po rođenju, sada kao Bogočovjek, kao Bog zakonodavac, podvrgava se tom svom zakonu i biva prikazan. Tako vidimo Boga koji se solidarizirao s nama ljudima, još jedanput se ponizio i sišao na našu ljudsku razinu. Ta Božja poniženja "radi nas ljudi i našega spasenja" slavimo ovih dana blagdanima – najprije poniženjem u rođenju kao čovjek u špilji (Božić), pa obrezanjem osmog dana po rođenju (Obrezanje), pa krštenjem na Jordanu kada je pustio da ga sluga – čovjek, Ivan Krstitelj krsti kao da je grješnik (Bogojavljenje), i danas na ovaj blagdan Susreta, gdje ga vidimo kako se ponizuje i kao dijete biva donošen u hram na prikazanje, On koji je Hram svih Hramova. I još je dopustio da se za njega prinese najjeftinija žrtva, ona sirtomaha - dvije grlice ili dva golubića (bogatiji su za svoje sinove prinosili mlada grla blaga i stoke). Za Njega koji cijeli svemir drži na svom dlanu prinesena je "siromaška" žrtva.
Za Šimuna Evanđelje kaže da je bio pravedan i bogobojazan, i da "Duh Sveti bijaše na njemu". Iz toga slijedi druga poruka blagdana. Naime, kada dolazimo u crkvu, kada se molimo, kada palimo svijeće i slavimo blagdane, kada se križamo i pričešćujemo, na što Bog tada gleda? Kako nas Bog tada gleda? Znamo zasigurno da Gospod ne gleda u koju crkvu i koliko idemo, niti koliko molitava izmolimo, niti kolike svijeće palimo, kako se i koliko križamo. Bog gleda kakvim srcem sve to činimo. Bog gleda na iskrenost našega srca kroz to što njemu na čast činimo. Kao što je gledao na Šimuna i očito mu je bilo bitno da je pravedan i bogobojazan, da se dadne u njegove ruke položiti. Bog gleda na našu pravednost. Zato palimo svijeće svoje duše i svijetlimo pravednošću, dobrotom i ljubavlju u ovom svijetu i ovom životu, da tako poput starca Šimuna možemo na kraju reći: "Sad otpuštaš slugu svojega, Gospode, u miru" i doći u nebeski zbor svetih, u Nebesko Carstvo punine i vječnosti, u zajedništvo s našim pokojnima. Tasda ćemo biti do kraja preobraženi u svjetiljku i svijeću koja vječno svjetli u nebeskom Hramu pred Svetim Svevišnjim i Besmrtnim Bogom .

đakon Livio Marijan, tiskovni ured Križevačke Eparhije

Radio Marija

21:01 Vjera te tvoja spasila - tema: Od ovisnosti do poziva; gost: Sebastijan Slović; ur. i vod.: Lucija Marić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.