cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 20220125

U poruci za 56. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija papa Franjo ističe kako je veliko nepovjerenje u službene informacije izazvalo 'infodemiju', u kojoj je teško svijet informacija učiniti vjerodostojnim i transparentnim. Uputio je i apel u vezi s odnosnom prema migrantima: Valja nadvladati predrasude slušajući njihove priče; nemamo pred sobom brojeve ili opasne osvajače
Papa Franjo je uputio poruku povodom 56. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija koji će se slaviti 29. svibnja, kojoj su u središtu novi oblici aktualnoga informiranja, ali i poziv novinarima i komunikatorima da uđu u dubinu i shvate bit onoga što se pripovijeda, objavljuje, snima. Riječ je o djelovanju koje je moguće samo kroz 'slušanje', što ne znači 'prisluškivati ili uhoditi, ili još manje 'nadvikivati se međusobno' kao što se često događa u javnim raspravama, nego to znači – objasnio je Papa – osluškivanje sebe, vlastitih najistinitijih potreba, onih upisanih u intimu svake osobe. To je također način za nadvladavanje prepreka i predrasuda, poput onih o migrantima koji nisu brojevi ili opasni osvajači, ili za sprječavanje društvene nelagode povećane pandemijom.

Valja dakle 'slušati'. To je riječ koju Papa u poruci ponavlja 30-ak puta, a koja se na neki način nastavlja na ono „ići i vidjeti“ te „zaprljati potplate cipela“, iz prošlogodišnje poruke. Slušanje se odnosi na svakoga tko je pozvan biti odgajatelj ili koji je zadužen za formaciju, ili pak tko u svakom slučaju ima ulogu komunikatora: od roditelja do nastavnika, od komunikatora do pastoralnog djelatnika ili političara.

Neslušanje dovodi do agresije prema drugomu
Slušanje ostaje bitno za ljudsku komunikaciju; međutim, ljudi su skloni okrenuti leđa i zatvoriti uši. Odbijanje slušanja često na kraju postaje agresija prema drugomu – istaknuo je Papa te upozorio – Samo ako posvećujemo pozornost onomu koga slušamo, što slušamo, kako slušamo, možemo rasti u umjetnosti komuniciranja, čije središte nije neka teorija ili tehnika, nego sposobnost srca koje omogućuje blizinu.

Slušati priče migranata
Svi imamo uši, ali često čak i oni koji imaju savršen sluh ne uspijevaju slušati druge. Postoji, naime, unutarnja gluhoća, gora od one tjelesne – primijetio je Papa te se osvrnuo na prisilne migracije, slojeviti problem za koji nitko nema spreman recept za njegovo rješavanje.

Kako bismo nadvladali predrasude i ublažili tvrdoću srca, trebali bismo pokušati poslušati njihove priče. Dati svakomu od njih ime i priču o njemu. Brojni dobri novinari to već rade. Mnogi drugi bi to željeli raditi, samo kad bi mogli. Ohrabrimo ih! Poslušajmo te priče! Svatko će poslije biti slobodan podupirati migracijsku politiku koju će smatrati najprikladnijom za svoju zemlju. Ali, pred očima, u svakom slučaju, nećemo imati brojeve, opasne osvajače, nego lica i priče konkretnih ljudi, poglede, očekivanja, patnje muškaraca i žena koje valja poslušati – istaknuo je Papa.

„Infodemija“ prouzročena nepovjerenjem
Osim toga, potaknuo je da srušimo zid razočaranja i cinizma koji se pojavio među običnim ljudima, a koji je sigurno prouzročila pandemija. Toliko nepovjerenja koje se prije nakupilo u odnosu na „službene informacije“ izazvalo je također „infodemiju“, unutar koje je sve teže svijet informacija učiniti vjerodostojnim i transparentnim – stoji u poruci.

S društvenim mrežama sve veća sklonost prisluškivanju
Valja pozorno, temeljito slušati, posebno društvenu nelagodu povećanu usporavanjem ili potpunim prestankom brojnih gospodarskih aktivnosti. Međutim, imamo biti oprezni jer postoji uporaba sluha koja nije pravo slušanje, nego njegova suprotnost: prisluškivanje – primijetio je Papa. Stalno prisutna napast koja se danas, čini se, povećala, jest prisluškivanje i špijuniranje, uz iskorištavanje drugih za vlastiti interes. Naprotiv, ono što komunikaciju čini dobrom i potpuno ljudskom upravo je slušanje onoga tko je pred nama, licem u lice; slušanje onoga kojemu pristupamo dosljednom, iskrenom otvorenošću punom povjerenja.

Nadvikivati se međusobno
Još jedno zastranjenje slušanja jest ono koje se, nažalost, očituje i u javnom životu, gdje, umjesto da slušamo jedni druge, često se međusobno nadvikujemo – dodao je. To je simptom činjenice da se, više od istine i dobra, traži odobravanje; više od slušanja, pozorni smo prema publici. Dobra komunikacija, naprotiv, ne pokušava impresionirati javnost šalom, s ciljem ismijavanja sugovornika, nego pazi na razloge drugoga i nastoji shvatiti slojevitost stvarnosti – istaknuo je Papa. To vrijedi i za rasprave u Crkvi. Žalosno je kada se i u Crkvi stvaraju ideološka svrstavanja; tada slušanje nestaje i ustupa mjesto uzaludnim suprotstavljanjima.

Dijalog, a ne „duolog“
Papa je potom primijetio kako u brojnim razgovorima uopće ne komuniciramo, nego jednostavno čekamo da drugi završi s govorom kako bismo nametnuli svoje stajalište. Dijalog tako postaje „duolog“, odnosno dvoglasni monolog – napisao je posuđujući izraz od filozofa Abrahama Kaplana.

Nema komunikacije ako najprije ne poslušamo, i ne radi se dobro novinarstvo bez sposobnosti za slušanje. Za davanje čvrste, uravnotežene i potpune informacije potrebno je dugo slušati. Samo ako se napusti monolog, može se doći do suglasnosti glasova koja je jamstvo istinske komunikacije – istaknuo je Papa te podsjetio na jedno od osnovnih pravila novinarstva, da je potrebno čuti više izvora, a ne zaustaviti se u prvoj gostionici, jer to jamči pouzdanost i ozbiljnost informacija koje prenosimo.

„Mučeništvo strpljenja“
Naravno, slušanje je naporno – primijetio je Papa te spomenuo diplomata kardinala Agostina Casarolija koji je govorio o „mučeništvu strpljenja“ koje je potrebno za slušanje drugih i kako bi drugi slušali nas u pregovorima s najtežim sugovornicima, da bi se postiglo što veće moguće dobro u uvjetima ograničenja slobode. Ali, i u manje teškim situacijama za slušanje je – prema Papinim riječima – potrebno strpljenje, zajedno sa sposobnošću da dopustimo da nas istina iznenadi.

„Apostolat uha“
I u Crkvi postoji velika potreba slušanja. To je nadragocjeniji dar koji možemo ponuditi jedni drugima. Tako je u pastoralnom djelovanju najvažnije djelo „apostolat uha“ koji će, nadamo se, obilježiti sinodski proces. Molimo se da to bude izvrsna prilika za uzajamno slušanje. Zajedništvo, naime, nije rezultat strategija i programa, nego se gradi na međusobnom slušanju među braćom i sestrama. Kao u zboru, jedinstvo ne zahtijeva jednoličnost, monotoniju, nego mnogostrukost i raznolikost glasova – istaknuo je papa Franjo.

(Vatican News - sc; aa)

Radio Marija

15:15 Krunica za nerođene
15:50 Glazba
16:00 Fides per musicam - gost: Mato Topić; ur. i vod.: Katarina Perić
17:00 Duhovno pomoći čovjeku - emisija Centra za duhovnu pomoć - tema: "Stani na čvrsto tlo Dobrote"; ur. i vod.: Slavica Črnac i Kristina Jurković

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.