20220124 HBK IZVANREDNO ZASJEDANJE 2 scaled e1643055666760

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je na spomendan sv. Franje Saleškoga, u ponedjeljak 24. siječnja 2022., u sjedištu HBK u Zagrebu, pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Pozdravni govor nadbiskupa Puljića s početka zasjedanja donosimo u cijelosti:

1. Još uvijek osjećamo duh Božića i početka Nove godine, pa u tom ozračju želim svima puno Božjeg blagoslova, mudrosti i zdravlja na početku Nove 2022. godine pred još uvijek brojnim izazovima vezanim uz pandemiju i njezine posljedice. Uz srdačan pozdrav svima, danas upućujem osobiti pozdrav i želim dobrodošlicu najmlađem hrvatskom biskupu i novom članu ovog časnog zbora, prekjučer zaređenom dubrovačkom biskupu, gosparu Roku Glasnoviću. Uz srdačnu dobrodošlicu u zbor Hrvatske biskupske konferencije ponavljam ono što sam mu poželio na ređenju u Dubrovniku da „u zajedništvu s drugim biskupima ostvaruje ono što Gospodin od njega očekuje“, te neka bude „dobar suradnik i mudri savjetnik u kolegiju naše konferencije“. Radi zdravstvenih razloga ispričali su se mons. Dražen Kutleša, mons. Ranko Vidović, mons. Ivan Ćurić i mons. Fabijan Svalina. Pozdravljam Generalnoga tajnika prof. Krunoslava Novaka i glasnogovornika gosp. Zvonimira Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što će izvijestiti javnost o ovom izvanrednom zasjedanju HBK.

20220124 HBK IZVANREDNO ZASJEDANJE 1024x683

2. Iako nam je svime preko glave ovog “virusnog vremena” pred kojim smo nemoćni i u neizvjesnosti kad će tome doći kraj, prigoda je kad smo zajedno izmijeniti iskustva, razmišljanja i planove, pojasniti određena pitanja, tjeskobe i nejasnoće. Jer, nitko od nas nije otok, a pozvani smo kao organizam Crkve skupa i zborno razmišljati i djelovati. Svima nam je biti blizu onima koji su nam povjereni i pružati moralnu i duhovnu podršku, te hrvati se s pandemijom putem prevencije i molitve. „Plovimo, naime, u istoj lađi“ kako veli Papa, pa je dobro čuti jedni druge, a onda „udruženim snagama pretvoriti ovu zdravstvenu krizu u šansu“, kako bismo mogli biti „u nadi radosni, u nevolji strpljivi i u molitvi postojani“, kako je apostol Pavao tješio kršćansku zajednicu u Rimu (Rim 12,12). Vidimo i čitamo kako usprkos golemog napretka medicine i ljekarništva, čovjek je trajno izložen bolestima, razaranju i umiranju dok hodi ovom suznom dolinom. Potpuno ozdravljenje stići će tek „kad se obučemo u neraspadljivost“ (1 Kor 15,53). No, dok se to ne ostvari nama je voditi mukotrpnu borbu uz pomoć naravnih i nadnaravnih sredstava. Zapela mi je za oko primjedba jednog teologa koji se žali što sada „kad nas virus žestoko udara, neki predstavnici Crkve govore o ljudskim pravima, umjesto da zovu ljude na obraćenje, kajanje, molitvu i pokoru. I dodaje kako pri tom „ne fali slika i pohvala na račun misa i on-line prijenosa“. A k tome ljudi se nepotrebno dijele i polemiziraju oko sporednih stvari, a virusnu pandemiju nerijetko stavljaju u kontekst „Božje kazne i osvete”. Zaboravlja se na činjenicu da Bog pripušta kušnje kako bi se ljudi obratili i shvatili da je život bez Boga besmislen. Preko sićušnog virusa pokazala se konkretna slabost i lomljivost ljudske naravi, a time se uzdrmalo i poljuljalo oholost i umišljenu veličinu ovoga svijeta. Nadati se da će virusna pandemija pomoći da ljudi ponovno otkriju ljepotu vlastitog doma, ulogu molitve i sakramentalnog života, te važnost drugoga u našem životnom hodu, posebice važnost obitelji i zajedničkog objeda i stana.

3. Što je predviđeno za ovo izvanredno zasjedanje koje uobičajeno imamo uoči održavanja Teološko-pastoralnog tjedna, ovdje u Zagrebu? Uz usvajanje Zapisnika sa 63. Plenarnog zasjedanja HBK, razmotrit će se neke poticaje i smjernice za ekumensko djelovanje kod nas o čemu će izvijestiti predsjednik Biskupske komisije za ekumenizam mons. Antun Škvorčević. Saslušat ćemo izvješće o aktivnostima Hrvatske katoličke mreže koje će podnijeti predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija, mons. Mijo Gorski. Prelistat ćemo kalendarske obveze u 2022. godini, kao i neke mandate u tijelima HBK-a.

 

Želim ugodno i plodno druženje na ovom izvanrednom zasjedanju HBK-a.

 

Zagreb, 24. siječnja 2022.

+ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

 

Tekst i foto: Hrvatska biskupska konferencija

Radio Marija

18:30 Svetac dana - sv. Eustahije i sv. korejski mučenici
18:35 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.