220122 Redjenje 3 08a 1 1200x800

Nakon euharistijskog dijela misnog slavlja u kojem je za novog dubrovačkog biskupa u dubrovačkoj katedrali u subotu, 22. siječnja zaređen mons. Roko Glasnović uslijedili su pozdravni govori.

Govore su izrekli predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, zatim uime svećenika, redovnika i redovnica Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić, rektor zborne crkve Sv. Vlaha. Uime obitelji i vjernika laika riječi dobrodošlice novom biskupu izrekla je Slavica Batina, supruga i majka sedmero djece, čiji je suprug Josip trenutačno na brodu.

Mons. Barišić je skrenuo pozornost na izraz „pontifikô“ kojim se u Gradu nazivalo pontifikalno misno slavlje, slavlje koje predvodi biskup te kazao kako se ovaj dan u radosti slavi „pontifiko – događaj Tvoga biskupskog ređenja i Tvoj prvi pontifiko u dubrovačkoj katedrali, događaj Božje providnosti koja je, po odluci pape Franje, dala odgovor na naša očekivanja i pitanja“. Riječ pontifiko dolazi od pons, pontis – most. Po svom pozivu i poslanju biskup je doista onaj koji okuplja, povezuje, otvara prostore suradnje i zajedništva, kazao je nadbiskup Barišić. „Grad Dubrovnik ima ponosne povijesne zidine koje su memorija i turistička atrakcija, ali i mostove koji su budućnost Crkve i biskupije, Grada i našega društva. Da bismo mi, biskupi, mogli iskreno slaviti pontifiko, prije svega potrebno se sagnuti i uhom se približiti oltaru gdje ćemo susresti Krista raspetoga i uskrsloga u njegovoj pashalnoj ljubavi i srcem osluškivati njegovu riječ i potrebe braće i sestara. U svjetlu i žaru ove božanske pashalne ljubavi možemo tražiti i graditi Kristovu Crkvu mosta na sinodalnom hodu s Emanuelom i nas međusobno s njime“. Poželio je novom biskupu dobrodošlicu u „mladi“ zbor biskupa Splitske metropolije.

Mons. Puljić pozdravio je novog biskupa onako kako se to kaže u Gradu „gospar biskupe“ želeći da se što prije na nju navikne. Istaknuo je stoljetnu ljepotu Dubrovnika i podsjetio na njegove kršćanske početke. „Naime, kultura i tradicija ovog podneblja prožete su duhom kršćanskih vrjednota od samih svojih početaka. A ovaj Grad divan je spomenik uspješnog i harmoničnog prožimanja vjere i kulture“, kazao je nekada i sam dubrovački biskup mons. Puljić. Spomenuo se i novije povijesti, pastorala obitelji te kazao novom biskupu sljedeće: „Vaša zadaća, dragi biskupe Roko, u ovom osobitom Gradu kulture bit će između ostalog kako pomagati čovjeku ovog podneblja, koji je stasao u sjeni kršćanskih spomenika da putem kulture i u tradicijama svoje prošlosti otkriva ‘dio svog duhovnog i božanskog blaga’, kako ističe konstitucija Vatikanskog sabora, ‘Radost i nada’ (GS, 86)“. Na kraju je novom dubrovačkom biskupu poželio dobrodošlicu u zbor Hrvatske biskupske konferencije.

„Nakon godinu dana molitve, vremena iščekivanja, nestrpljenja pa i preispitivanja ponovno su u našoj Biskupiji zazvonila zvona, najavljujući novog pastira“, kazao je na početku obraćanja uime svećenika Dubrovačke biskupije, redovnika i redovnica mons. Hrvoje Katušić, rektor zborne crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku. Obraćajući se novom biskupu, uz ostalo je kazao: „Ubrzo ćete uvidjeti da je Grad sv. Vlaha više od grada, a dubrovačka Crkva, koja baštini naslijeđe epidaurskih biskupa, raguzejskih metropolita, dubrovačkih nadbiskupa i biskupa, nije samo vjerna čuvarica tradicije, nego ona koja je pozvana voljeti, oblikovati i u svakom vremenu izgrađivati grad, a i svakog svoga člana od Vitaljine do Vele Luke. Neka se po Vašoj predanosti, svi ljudi dobre volje, osjete ponukani živjeti život kao poziv“. Izrazio je i radost svećenika dubrovačke Crkve zbog dolaska novog biskupa te podsjetio na riječi Bonaventure Dude kako je evanđelje za sve, ali za odbačene ponajprije. „Ne smijemo se zatvarati u sebe ili se pouzdavati u zidove. Sigurnost nije u izolaciji od drugoga, nego u brižnosti za druge. Treba nam moć povezivanja u služenju. Tu nas Krist šalje i čeka“, rekao je mons. Katušić.

Supruga i majka Slavica Batina čestitala je novom biskupu na ređenju i uvođenju u službu dubrovačkog biskupa. Izrazila je radost što je imenovani biskup u svom prvom obraćanju nakon imenovanja naglasio obitelji što je vjernicima bilo drago čuti. Spomenula je i važnost godine posvećene obiteljima u kojoj se Crkva nalazi. „Poštovani biskupe Roko, imamo velika nadanja i veliko povjerenje u Vas. Nadamo se da će naša mjesna Crkva i pod vašim vodstvom, u zajedništvu sudjelovanja i poslanja, nastaviti stavljati naglasak upravo na nas vjernike laike“, kazala je.

„Vi ste naš novi pastir. Predvođeni Vama, želimo živjeti vjeru na ovom konkretnom području i u ovom konkretnom povijesnom trenutku. No, Vi niste samo pastir. Zajedno s nama, kao i svećenicima, redovnicima i redovnicama, dio ste Božjeg stada. U duhu sinodalnog hoda, želimo svi zajedno koračati za onim jedinim savršenim i jedinim pravim Pastirom, onim kojega kršćanska tradicija naziva Dobrim pastirom. Jer jedino zagledani u Njega, zajedno kao braća i sestre hodeći za Njim u vjeri, nadi i ljubavi, možemo koračati prema ostvarenju Kraljevstva Božjeg već ovdje na zemlji, ne ostavljajući ostvarenje tog Kraljevstva tek za vječnost“.

Na kraju mise se svima obratio i novozaređeni biskup biranim riječima pozdrava, dobrodošlice i zahvale. „Sve vas radosno pozdravljam u Kristu i svima zahvaljujem na blizini i vašim molitvama! Vjerujem da smo ovdje zato što smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj (usp. 1 Iv 4, 16). Neka nam ništa ne bude važnije od Krista i njegove ljubavi!“, kazao je te zahvalio Bogu na svemu poželjevši da u svima „umnoži vjeru, učvrsti nadu i usavrši ljubav“. Izrazio je zahvalnost papi Franji na imenovanju i pozdrav nunciju mons. Giorgiju Lingui.

„Već sada se radujem svakom susretu sa svim vjernicima i ljudima dobre volje. Mnogi znani i neznani ugradili su svoje živote u ono što mi sada imamo, mnogi su bili most koji je povezivao različitosti, mnogi su bili i jesu svjedoci vjere, nade i ljubavi koja se ogleda u ovoj živoj zajednici vjernika, našoj dubrovačkoj Crkvi“, nastavio je. Posebice se obratio obiteljima u godini obitelji „Obitelj-Amoris Laetitia“, te posvjedočio kako je i on sam osjetio radost ljubavi koja se živi u obiteljima, i to u obitelji u kojoj je rođen. „Želim svima nama pojedinačno i obiteljima da zajedno ostvarimo svetost kao cilj svih naših djelovanja“.

Pozdravio je i zahvalio biskupima i nadbiskupima na slavlju kao i rodbini i prijateljima, „jer prijatelj je najljepša nota u pjesmi života“ te pratiteljima koji su ga pratili od mlade mise, bratu Franji, don Mariju i svim drugim svećenicima, redovnicima, moliteljima i časnim sestrama koje je susretao. Zahvalio je i Šibenskoj biskupiji i gradu Šibeniku, te župama Janjevo, Katedrala u Šibeniku, Dolac, Njivice, Vodice, Jadrtovac, Baldekin, Ražine, Kaprije i Žirje, gdje je hranio svoju vjeru i nastojao donijeti Krista vjernicima. Pozdravio je i sve bratovštine i bratstva, karitativne djelatnike, misijske, molitvene i duhovne pokrete i zajednice, sve koji su pomogli u organizaciji slavlja ređenja. Pozdravio je i predstavnike drugih vjerskih zajednica, nositelje civilnih vlasti i izaslanike predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade te sve druge dužnosnike. Spomenuo se i pokojnih iz rodbine i branitelja za slobodu zlatnu, na osobiti način djeda Antuna Tune Glasnovića, koji je bio u zatvoru jer je branio biskupa Smiljana Čekadu i djeda biskupa Petra i njegovoga Nikole Palića, svojih baka Ane i Kate, kao i pokojne tete s. Rozeline i drugih pokojnih.

Žiteljima Dubrovačke biskupije obrati se riječima: „Pozdravljam gospođe i gospare, Dubrovkinje i Dubrovčane, sve vjernike i sve ljude Dubrovačke biskupije od Prevlake do Stona, preko Pelješca, Elafita, Mljeta, Korčule, sve do Lastova. Svi smo mi Vlahovi ljudi. A to nas obvezuje na zajedništvo, sudjelovanje i poslanje u Crkvi i društvu pod vodstvom Duha Svetoga. Upravo to je sinodalni hod koji traži od nas promišljanje kako po Evanđelju preobraziti ovaj svijet, biti svakome blizu, a osobito siromašnima. Otajstvo nas nadilazi. Zauzmimo se ne formalno nego stvarno i činimo djela milosrđa“.

Pozdravio je i braću svećenike Dubrovačke biskupije, te je citirao riječi blagopokojnog šibenskog biskupa Srećka Badurine: „Samo Crkva koja zrači ljubavlju, samo prezbiter koji zrači pastoralnom ljubavlju, privlači i zaslužuje trajno nenačeto povjerenje. (…) Prihvatimo li to mjerilo, taj sud nad nama samima, onda nam je lakše razmišljati, lakše nam je priznati i naše slabosti, naše nedostatke, lakše nam je, jer je to Božji put, Božja snaga, Božji Duh. Tako možemo napredovati, usavršavati se, dostizati više razine i višu kvalitetu, i ostvarivati zaista ono za što smo poslani, da narod ne luta kao ovce bez pastira, nego da zaista imaju pastire i da zaista imaju u sebi iskustvo da su ljubljeni zbog njih samih a ne radi nekih interesa, da su ljubljeni pravom pastirskom ljubavlju, pravom Kristovom ljubavlju, i da stoga u njima može rasti sigurnost, smirenost, a onda iskrenost odnosa prema Bogu i iskrenost odnosa prema ljudima. To humanizira, to uzdiže ljude, to smiruje strasti, to ulazi čak u podsvijest, to liječi bjesove. Isusova je ljubav ljekovita. (…) Isus Dobri Pastir kao instrument svog djelovanja poziva, prima, ovlašćuje pojedine osobe, podjeljujući im svoju svećeničku, pastirsku i predvodničku ulogu. I stoga se molimo Duhu Svetom da nas ispuni, da nas prosvijetli, da nas čisti, da nas vodi, da bismo našli uvijek bolja rješenja i uvijek bolje putove, i za nas osobno i za našu pastirsku službu, za našu caritas pastoralis“.

Svoje obraćanje završio je riječima: „Neka nam ništa ne bude važnije od Krista. Jer Blaženoj Djevici Mariji, sv. Vlahu, sv. Nikoli, Sv. Roku, blaženima Alojziju Stepincu i Serafinu Glasnoviću Kodiću ništa nije bilo važnije od Krista. Ugledajmo se u njih, molimo njihov zagovor i Božji blagoslov za sve nas“.

Nakon biskupovog obraćanja otpjevan je himan sv. Vlahu „Čuj sv. Vlaho naš“, a nakon biskupovog blagoslova hrvatska himna te pjesma Gospi od Porata.

Nakon misnog slavlja novozaređeni biskup mons. Glasnović dat će i izjavu za medije.

Angelina Tadić

Fotografije: Tea Kuzek Marević i Ivo Marlais

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

18:35 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2019
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.