270241558 447294143788446 460066274310724992 n 770x470

Tradicionalno, početkom nove godine riječki nadbiskupi o blagdanu Božića posjetili bi sestre Družbe Presvetog Srca Isusova u Kući matici na Donjoj Drenovi u Rijeci. Nastavljajući tu lijepu tradiciju, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić pohodio je u nedjelju 2. siječnja zajednicu sestara na Donjoj Drenovi i zadržao se s njima na zajedničkom doručku. Susretu je nazočio generalni vikar Riječke nadbiskupije vlč. Mario Tomljanović.

Dvadesetak sestara dočekale su nadbiskupa u blagovalištu Kuće matice, a zatim je vrhovna predstojnica s. Dobroslava Mlakić, uputila pozdrave uime svih sestara izrazivši radost zbog njihova posjeta. Istaknula je da sestre puno mole kako za opću Crkvu, tako i našu mjesnu Riječku Crkvu i u svojim molitvama neprestano prate Nadbiskupa, osobito u ovim sada izuzetnim prilikama i događanjima u Crkvi i društvu u kojima se svi nalazimo, a koje su uzrokovane pandemijom koronavirusa. Dodala je da gotovo dvije godine u Kući matici sestre imaju svaki dan cjelodnevno euharistijsko klanjanje. Na kraju je nadbiskupu Uziniću preporučila u molitve cijelu Družbu i sve njezine potrebe. Mons. Uzinić čestitao je sestrama Božić i zaželio puno Božjeg blagoslova. Zahvalio im je za suradnju kao i za sve što su činile i čine u Riječkoj Crkvi potaknuvši ih da ustraju u istom duhu, preporučivši se u njihove molitve.

Svetu Misu mons. Uzinić služio je u župnoj crkvi BDM Karmelske na Donjoj Drenovu uz suslavitelje vlč. Maria Tomljanovića, župnika vlč. Dražena Volka i vlč. Gorana Žana Lebović Casalongu. U propovijedi nadahnutoj liturgijskim čitanjima i božićnim vremenom, upozorio je kako je svetkovina Božića danas postala više društveni, nego obiteljski ili crkveni blagdan. To sa sobom nosi posljedice. Izgubili smo iz vida bitno – otajstvo, a ostao je mit, lijepa priča koja je markentinški vrlo upotrebljiva, kazao je mons. Uzinić. Istaknuo je da bor i darovi nisu bit Božića, nego rođendan Djeteta Isusa. Liturgija božićnog vremena to želi vratiti i zato se već treći put nudi Ivanovo evenđelje u kojemu se nudi otajstvo Isusa Krista, osobito rođenje. Liturgija dana (Sir 24,1-3.8-12; Ps 147,12-15.19-20; Ef 1,3-6.15-18; Iv 1,1-18) želi nas vratiti na otajstvo Božića. To otajstvo jest da je Bog odlučio solidarizirati se s nama, postati jedan od nas, uzeti dio našeg života da bismo mi kasnije uzeli dio njegovog za kojega smo stvoreni, rekao je propovjednik.

Govoreći o evanđeoskom ulomku i izrazu „Riječ“ koja opisuje otajstvo, istaknuo je poruku pape Franje za 55. Svjetski dan mira u kojoj govori o tri bitna puta za uspostavu mira: međugeneracijski dijalog, obrazovanje i rad. Dijalog je usko povezan uz „Riječ“ koja je tijelom postala, jer je Bog postao jedan od nas kako bi obnovio dijalog kojega smo s Njime izgubili i vratio povjerenje u Boga kojega smo grijehom izgubili, pojasnio je propovjednik. Mons. Uzinić izdvojio je rečenicu iz evanđeoskog ulomka: „..onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja“, pojasnivši da oni koji Riječ primaju, omogućeno je postati sinovi i kćeri Božje. S druge strane, podsjetio je i na rečenicu koja prethodi navedenoj: „K svojima dođe i njegovi ga ne primiše.“ To su oni koji ne žele ostvariti taj dijalog, poručio je mons. Uzinić. U nastavku je naglasio da dijalog koji nam omogućuje stupiti u otajstvo Božića jest molitva. No, ta molitva – dijalog s Bogom, nije samo nabrajanje, nego otvaranje samoga sebe za Boga. Samo tako možemo usvojiti Božje osjećaje – osjećaje ljubavi prema Bogu, sebi, ali i jedni drugima.

Propovjednik je objasnio i da je Riječ pod Duhu Svetom tijelom postala. Taj Duh Sveti koji je Bogu omogućio da se nastani u nama, omogućuje i nama, običnim ljudima, da u otvorenosti toj Riječi i darovima, primamo milost, razvijamo se i činimo da po nama On nastavlja biti vidljiv u ovome svijetu.

Zaključujući je kao priliku za to istaknuo sinodalni proces koji je u tijeku. Sinodalni hod jest dijalog koji nam treba omogućiti čuti jedne druge, pa i one izvan Crkve i na rubovima Crkve. To znači čuti Duha Svetoga i čuti Boga koji se i danas uobličuje u Riječi. Tako ćemo tu Riječ moći ponuditi svakome – riječ prihvaćanja, poručio je mons. Uzinić.

Misno slavlje je uzveličao je župni zbor pod ravnanjem mo. Anite Rončević uz pratnju na orguljama mo. Stipe Bilića. Nakon sv. Mise, nadbiskup Uzinić zadržao se u ugodnom razgovoru s članovima župnog zbora, župnikom i župnim suradnicima.

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

19:45 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj
20:05 Glazba
20:15 Krunica - Otajstva svjetla

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 1946
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.