3


Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško predvodio je u četvrtak 25. studenoga 2021. godine na svetkovinu svetkovine svete Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice euharistijsko slavlje u crkvi svete Katarine u Franjevačkome samostanu u Krapini povodom proslave 380-e obljetnice dolaska franjevaca u Krapinu uz koncelebraciju gvardijana p. Franju Tomaševića, dekana Krapinskog dekanata preč. Vladimira Drnetića, subraću Franjevce te svećenike Krapinskog dekanata.

Nakon pozdravnih riječi p. Tomaševića biskup Šaško u uvodnim riječima prije svega ističe kako na najljepši i najdublji način kroz ovo euharistijsko slavlje želi čestitati 380. obljetnicu postojanja i djelovanja franjevcima ovdje u Krapini. Njihova prisutnost nije odvojiva od ovdašnjih ljudi, njihovih života, domova i rada, te povijesti koja obuhvaća događanja puno šira od Krapine. Drugi je povod činjenica da su franjevci s vjernicima baš pred ovim oltarom očitovali svoju pobožnost i čašćenje, čuvali živom molitvu i prenosili novim naraštajima vjeru i kršćanske vrijednosti, nadahnute ljubavlju Isusa Krista i primjerom kršćanskoga svjedočenja svete Katarine. – zaključuje uvodne riječi biskup Šaško.

U homiliji biskup je povezao misna čitanja s proslavom jubileja istaknuvši kako je mjesto na kojemu se nalazi ovaj samostan i crkva; upravo ovdje u Krapini, u neposrednoj blizini pećine Hušnjakovo, boravišta ljudi iz davnih vremena, koje je prvi otkrio baš franjevac, otac Dominik Antolković, a kasnije znanstveno obradio Dragutin Gorjanović-Kramberger. Tu lakše postajemo svjesni svoje vremenitosti i čudesnoga otajstva stvaranja svijeta i čovjeka, kao i pitanja o smislu i svrsi ne samo ljudskoga postojanja, nego i upućenosti jednih na druge, međusobne povezanosti, suosjećanja, ljubavi, čežnje za neprolaznim.

U današnjem prvome čitanju čuli smo zahvalu Bogu kao Spasitelju: „Spasio si tijelo moje od propasti, od zamke prijevarna jezika, od usana što laži kuju… Duša moja bijaše blizu smrti“. I u toj riječi vidimo smisao prikaza na fresci. U Poslanici Rimljanima susreli smo predivno ohrabrenje u optužbama, u osudama, u najtežim životnim prilikama, koje pogađaju i tijelo i dušu: nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad, golotinja, pogibao, mač. „Ubijaju nas dan za danom“ – piše Apostol, a ono što pobjeđuje jest Božja ljubav koja nas je u Kristu uzljubila. A Evanđelje sadrži uistinu nenadmašivu Isusovu riječ: „Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti.“ Kako li je samo ta rečenica zvučala u srcu svete Katarine!

Isus triput govori: Ne bojte se – vi vrijedite. Vrijediš više nego… Ne zbog toga jer proizvodiš, radiš, potvrđuješ se ili si uspješan, nego zbog toga jer postojiš, darovano poput vrabaca, slabašno poput vlasi, u Božjim rukama. Iznad tebe je Božja briga, u tebi je njegov Duh. Tamo gdje se nama čini da mi završavamo, Bog započinje. I ovaj oltar svjedoči ono što će ostati poslije nas na zemlji: Božja prisutnost i dar koji omogućuje da za svakoga, da i za siromašne i bijedne, i grješne i umorne, razočarane i tjeskobne, bude mjesta između muke i radosne gozbe vječnosti, u prostoru neba prema kojemu nas vodi zagovor svete Katarine. – zaključio je biskup Šaško.

U molitvi vjernika, molilo se za Franjevce da i nadalje bude vođeni Evanđeljem i da hrabro naviještaju spasenje svakom čovjeku. Također se spomenulo i svih franjevaca, prijatelja i dobročinitelja koji su se ugradili u ovu franjevački zajednicu od njezina osnutka kao i svih onih koji su se preselili u vječnost.

Na kraju svete mise p. gvardijan Franjo zahvalio je predsjedatelju biskupu Šašku, svećenicima, subraći franjevcima, suradnicima i prijateljima franjevačke zajednice te svima nazočnima. Ova zajednica se pripremala kroz devetnicu uz koju je bio vezan duhovno-molitveni program i misna slavlja u kojem su sudjelovali: p. Milan Krišto, provincijal HFP sv. Ćirila i Metoda, bivši gvardijani p. Rikard Patafta, p. Petar Žagar, p. Ferdo Posavec, p. Franjo Jurinec, domaći župnik vlč. Davor Štuljan , vojni dekan u Đakovu preč. Vladimir Mandura, preč. Vladimir Drnetić, dekan i župnik Župe sv. Križ Začretje. Te p. Vlado Mustač, župnik u Đurmancu. Održalo se predstavljanje knjige Marije Hlebec – Pođi u šumu i zagrli stablo uz glazbeni program Snježane Elčić i Alojzija Vešligaja, zatim koncerta na orguljama te koncerta u čast sv. Katarini koji je izveo samostanski zbor. U srijedu je bio prikazan kratki film o životu sv. Katarine Aleksandrijske.

ofm.hr

Radio Marija

16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba
17:00 Izazovi – tema: Jesenske aktivnosti pokreta „Hrvatska za život“; gošća: Petra Milković; ur. i vod.: Slavica Janković
17:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.