Na inicijativu povjerenika Riječke nadbiskupije za pastoral pomoraca i selilaca (i migranata), mons. Matije Matičića, i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice (JRS), u povodu 107. Svjetskog dana selilaca i izbjeglica, u nedjelju 26. rujna u u Rijeci su boravili izbjeglice iz migranti iz Sirije, Afganistana i drugih bliskoistočnih zemalja. Njih sedamdesetak dočekali su u riječkoj prvostolnici mons. Matičić, paroh Srpske pravoslavne crkve u Rijeci Jovan Galamić te riječki imam Dženan ef. Čaušević.
Goste je s riječkom prvostolnicom upoznao mons. Matičić te za njih, u skladu s epidemiološkim mjerama, organizirao domjenak u katedralnim prostorima. Zajedno s parohom Galamićem i imamom Čauševićem posvjedočili su o međureligijskom dijalogu koji je u Rijeci temeljen na prijateljstvu predstavnika vjerskih zajednica i zajedničkim projektima usmjerenim za dobrobit društva i svakog čovjeka.
Mons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević posvjedočili su gostima zajedništvo i prijateljstvo koje je u temeljima međureligijskoga dijaloga u gradu na Rječini. Istaknuli su kao poticaj da je Bog taj koji ih okuplja, a mi smo primarno pozvani biti ljudi jedni drugima. Izbjeglice i migranti o kojima skrbi JRS preživjeli su strahote napuštajući svoje domove i sa strahom od neizvjesnoti stigli su u Hrvatsku. Sredozemno more postalo je ‘grobnica’ na što je upozorio papa Franjo, te smo kao ljudi dužni onima koji žele pronaći mir pružiti potrebnu zaštitu.
Radosni smo što smo mogli zajedno, kao predstavnici vjerskih zajednica, upriličiti ovaj program, istaknuli su mons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević. Ovi susreti služe da upoznamo jedne druge, učimo jedni od drugih i obogaćujemo jedne druge. Oni nam služe da Rijeka kao ‘luka različitosti’ bude ‘luka zajedništva’. Okupljamo se zajedno pod Božjim krovovima – bogomoljama, i ne gledamo ono što nas dijeli, nego ono što nas spaja – to je vjera u jednoga Boga i prijateljstvo, rekao je na kraju susreta mons. Matičić.
Nakon zajedničke molitve u riječkoj prvostolnici, svi su se uputili u pravoslavni hram sv. sv. Nikolaja Mirlikijskog, a zatim u Islamski centar.
Izvor: Riječka nadbiskupija
