1 1

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo svečano je u nedjelju, 15. kolovoza proslavljena u Marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori, misnim slavljem koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić. U koncelebraciji bio je župnik petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg vlč. Damir Ceković, župnik iz Hrastovice fra Dragan Grizelj, župnik iz Hrvatskog Čuntića fra Petar Žagar i rektor svetišta preč. Paško Glasnović koji je na početku i pozdravio sve vjernike i biskupa.

Prije mise biskup je u dvorištu u potresu stradalog svetišta blagoslovio novopostavljeni križ s Isusom i Marijom podno križa te reprodukciju slike Majke Božje Gorske. Križ je djelo ak. kipara Tomislava Kršnjavija, isklesan je iz mramora, težine je 6 tona i visine preko 5 metara, a nastajao je više od pet godina.

Blagdanskom slavlju nazočili su i brojni hodočasnici, od kojih je dio pristigao pješice iz tri petrinjske župe te iz Gline i okolnih mjesta, a prisutni su bili i predstavnici gradskih i županijskih vlasti.

U homiliji biskup je rekao kako se ovogodišnja proslava Velike Gospe održava u posebnim okolnostima o kojima ne možemo ne razmišljati i zbog njih se moliti Blaženoj Djevici Mariji na nebo uznesenoj. „To je potres koji nas je pogodio na kraju prošle 2020. godine i čiji je epicentar bio upravo ovdje, na području ove župe. Mnogo je kuća uništeno, mnogo ljudi ostalo je bez svoga doma. Bila je zima i nije bilo lako u toj nesreći snaći se i preživjeti, ali velikodušna pomoć stizala je sa svih strana. Toliko solidarnosti i pomaganja nismo doživjeli od Domovinskog rata. Naš Caritas je učinio puno puno dobra mnogim pogođenim ljudima. To nastavlja i dalje. Stoga velika hvala svima koji pomažu! Bogu smo zahvalni za svaki iskazani znak blizine i pomoći. Na žalost i mnogo naših prelijepih crkvi je ili uništeno ili teško stradalo: u siječnju, veljači i ožujku 31 župna crkva bila je onesposobljena za bogoslužje, s crvenom ili žutom naljepnicom, što znači ili trajno ili privremeno neupotrebljiva. Sada je taj broj 27, ali još uvijek prevelik za našu Biskupiju, koja ima 63 župne crkve. Dakle, gotovo polovica je onesposobljen“, podsjetio je biskup.

U nastavku, biskup je ustvrdio kako bismo mogli reći da je ponovno aktualiziran naziv koji je izabran za ovo marijansko svetište: Marija, Majka naših stradanja. „Da, Marija s nama stradava, ona je s nama u našim bolima i poteškoćama, ali ona je naše Sunce, koje nam sja i kad je teško diže pogled Kristu Gospodinu. Ona je prva od ljudi na nebo uznesena, dakle uskrsnula od mrtvih i sada je u nebeskoj slavi sa svojim uskrsnulim Sinom Gospodinom našim Isusom Kristom. Ona i nas vodi istim putem i pokazuje nam Krista do kojega se može doći samo po križu“, rekao je biskup te u nastavku donio riječi bl. Alojzija Stepinaca koje govore o Mariji kao heroju ljubavi.

Biskup je rekao kako je potres koji je pogodio našu Biskupiju nanio mnoge rane na našim crkvama, kao i ovdje u Gori na tek podignutoj crkvi Uznesenja BDM, koja je nakon dugogodišnje gradnje posvećena 8. prosinca 2015. godine. „Ali mi nećemo i ne smijemo kloniti, ni gledajući naš napaćeni narod koji je ostao bez svojih domova, ni promatrajući naše porušene crkve, naše svetinje. Ipak naše svetinje nisu prvenstveno zgrade, pa bile one ne znam kakve umjetničke i povijesne nacionalne vrijednosti. Naše su svetinje ljudi, sveti ljudi koji nas vode i potiču da i mi idemo prema svome cilju. Svakako najsjajnija zvijezda na našem je nebu Blažena Djevica Marija. A onda je sigurno najsvjetliji lik Crkve u hrvatskom narodu, naš sveti blaženik kardinal Alojzije Viktor Stepinac“.

Govoreći o novopostavljenom križu pojasnio je kako on prikazuje Isusa na križu i Mariju pod križem koja rukama grli noge Isusove i podiže svoje oči koje se susreću s očima Krista koji ju gleda s križa. „Što je u tom pogledu rečeno? Što je osjetio Gospodin kada ga je Majka grlila pod križem dodirujući mu noge koje su bile prikovane na križ? A što je doživjela Majka Marija gledajući Sina koji umire u mukama na križu? To je njihova tajna, ali sigurno je da je tu bilo neizmjerno puno boli, međutim tu je skrivena i velika nada, nada da ova patnja i smrt imaju smisla i da će tako Krist spasiti čitav svijet, sve ljude. Marija je sigurno znala za Isusove riječi kako će, nakon što umre, treći dan uskrsnuti. I stoga je i tom času patnje u njoj tinjala nada, nada pobjede nad smrću, nada uskrsnuća.

Kao što smo doživjeli u potresu, s jedne strane veliku patnju i razaranja, pogibao i strah, s druge smo strane doživjeli veliku ljubav, solidarnost i pomaganje prije svega naših Hrvata ali i svih ljudi iz cijeloga svijeta, tako da je u nama ostala sačuvana nada i vjera da ćemo i te poteškoće nadvladati. Tako je i u susretu s patnjom i smrću: svaki čovjek, pa i narod, to mora proći, ali zar je naš pogled prikovan samo za patnju i križ? Ne, jer mi smo učenici Uskrsnulog Gospodina i oni koji slijede Majku Gospodinovu te vjeruju da je Bogu sve moguće. Koji bi potres bio najgori, pitamo se: je li to potres od 6 ili 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, onaj koji ruši crkve, bolnice, škole, kuće i sve nastambe tako da ljudi ne mogu u njima boraviti, dapače da pogibaju od njega i djeca i starci? Ili je to dapače samo znak onog goreg potresa koji potresa naše duše, koji nas ispunja strahom i nanosi trajne posljedice u odnosima prema Bogu i ljudima? Ovaj prvi nas je pogodio i znamo koliko je razoran i strašan. Ne ponovio se! Molimo dragog Boga da nas sačuva te se više zemlja ne trese i ne stradavaju naše kuće. Ni u Hrvatskoj ni na Haitima, gdje je ovih dana teško udario potres i donio mnoge žrtve. Ali još više molimo Boga za zaštitu, i Blaženu Djevicu Mariju za pomoć, da nas ne pohodi potres duše, ali ne onaj pozitivan da se probudimo i da nas potakne da progledamo te se obratimo, nego onaj zao koji bi nas mogao odvratiti od Boga, koji bi nas mogao pomaknuti iz naše usidrenosti u Bogu, koji bi nas mogao okrenuti u zlo. Kao što su veliki potresi u životu ljudi: smrt dragih nam ljudi, rastave među supružnicima i zbog toga patnje djece, nepravde koje se nanose našim braniteljima, teška korupcija prije svega političara koji uništavaju narod i tjeraju ga iz domovine“, poručio je biskup i pozvao sve na molitvu BD Mariji.

Misno slavlje animirao je Mješoviti župni zbor iz petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg, a ovoj proslavi prethodila je devetnica koju su predvodili generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić i župnik iz petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg vlč. Damir Ceković.

 

Tekst i foto: Sisačka biskupija

 

Radio Marija

05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba
06:00 Anđeo Gospodnji; Molitva prije rada

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2026
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.