260204 ZgrablicHrnetic 27 1

Prečasni Darko Zgrablić, rektor katedrale i bazilike Uznesenja Blažene Djevice Marije u Poreču, predvodio je misno slavlje u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u srijedu, 4. veljače 2026. godine. Brojne hodočasnike predvodili su župljani Svetog Martina iz Hrnetića sa svojim župnikom vlč. Dragutinom Šengulom, a članovi iste župe animirali su liturgijsko slavlje čitanjem i pjevanjem pod vodstvom vjeroučiteljice i orguljašice Andreje Kirinčić.
Uz spomenute svećenike koncelebrirali su mons. Marinko Mlakić, župnik Gospe od Karmela u Pirovcu, vlč. Mario Pavić, župnik Svete Terezije od Djeteta Isusa u zagrebačkoj Miramarskoj ulici, vlč. Simon Peter Losier iz biskupije Kotido u Ugandi te mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetišta. Uz hodočasnike iz Hrnetića organizirano su sudjelovali i članovi Muške molitvene zajednice Sveti Josip iz Miramarske ulice u Zagrebu.
U prigodnoj homiliji preč. Zgrablić je, između ostaloga, kazao kako Bog, koji sve zna, ostaje začuđen ljudskom nevjerom. „Mnogo je zapreka u našem srcu koje nas zatvaraju da ne povjerujemo. Nekada je to strah, nekada sumnja, nekada površnost. Nevjera veže Bogu ruke, nevjera veže Božje djelovanje. Moja nevjera veže Božje djelovanje u mome životu. U onoj mjeri u kojoj vjerujem Bogu, u toj mjeri otvaram srce i u toj mjeri Bog ima moć djelovati u mome životu – ali ne ono i ne onako kako ga ja molim“, istaknuo je propovjednik.
Dodao je kako vjeruje da su svi prisutni donijeli svoje molitve svetom Josipu, što je dobro, ali je pozvao vjernike da te molitve zaključe u svome srcu onako kako je to Isus molio u Getsemaniju: „Ne moja, nego tvoja volja neka bude.“ „I baš po takvom predanju Bog čini čudesa. Možda neće biti sve onako kako smo molili i željeli, možda će biti i suprotno, ali će biti dobro. Bog će izvesti na dobro“, rekao je.
Stoga, naglasio je, vjerovati Bogu ne znači vjerovati da će Bog uslišiti moje molitve, nego staviti svoj život u njegove ruke i predati mu se da sva moja sigurnost bude u njemu. „Nemojmo se pouzdati u sebe, u svoje snage, u svoje molitve, u svoju pobožnost, nego u Boga. Njemu predajmo svoj život i svoje molitve“, poručio je.
Nadalje je rekao kako vjerovati Bogu znači prihvatiti i križ. „Mi obično molimo: ‘Oslobodi me, Bože, olakšaj, riješi me križa, ne želim, ne mogu više.’ Sveci mole drugačije. Blaženi Miroslav Bulešić molio je i tražio križ, mučeništvo. Koliko smo spremni tako staviti svoj život u Božje ruke? Ako je križ za moje dobro, za moje spasenje, daj mi još križa – ne zato što želimo trpjeti, nego zato što smo spremni vjerovati“, rekao je preč. Zgrablić. Zaključio je kako tada dolaze čudesa, prije svega ozdravljenje nutrine, te pozvao vjernike da im sveti Josip bude primjer predanja Bogu.
Pri kraju misnog slavlja mons. Sente ukratko je predstavio tehničke znamenitosti te kulturnu i vjerničku vrijednost Eufrazijeve bazilike. Preč. Zgrablić je pritom dodao kako je velika radost baštiniti svjetski značajno kulturno dobro kakvo je Eufrazijeva bazilika, koju je UNESCO 1997. godine proglasio svjetskom kulturnom baštinom, ali još je veća radost hodati mjestima gdje su od trećega stoljeća, počevši od svetog Maura, hodali brojni kršćani, klečati ondje gdje su oni klečali i živjeti vjeru ondje gdje su je oni živjeli.
„Kršćanstvo nije nešto što smo mi iznjedrili niti je plod ovoga vremena. Već dvije tisuće godina kršćani nastoje živjeti prema evanđelju. Bogu hvala za tu baziliku. Često putujemo svijetom i obilazimo brojne znamenitosti, a pitanje je koliko poznajemo vlastitu baštinu. Valja upoznavati svoju povijest i svoje krajeve“, rekao je, istaknuvši bogatstvo povijesti, kulture, vjere i ljudi koji su svjedočili vjeru.
U nastavku je preč. Zgrablić posvjedočio i osobno iskustvo iz vremena kada je služio vojni rok u Karlovcu od 1990. do 1991. godine, u tadašnjoj vojarni „Petrova gora“. Ispričao je kako je tada kriomice nosio krunicu, jer vjerski simboli nisu bili dopušteni, te kako je zbog nemogućnosti da za Božić ode kući bio ljut na Boga i neko vrijeme prestao moliti.
„Ipak, ti dani nisu bili izgubljeni. Moj vojni rok trebao je trajati do 26. lipnja, ali je zbog neiskorištenih nagradnih dana završio 16. lipnja. Između 16. i 26. lipnja započeo je napad tadašnje vojske na Sloveniju, u koji su bili uključeni mnogi moji prijatelji iz karlovačkih vojničkih dana. Ja sam tada već bio slobodan. Očito me Bog sačuvao“, posvjedočio je.
Zaključujući, rekao je kako ga je Karlovac naučio vjerovati Bogu: „Kada Bog ne daje ono što tražimo, zasigurno ima za nas nešto bolje“, zaključio je svoje svjedočanstvo Darko Zgrablić, rektor Porečke katedrale i bazilike.

260204 ZgrablicHrnetic 2 1

foto: Josip Vuković 

izvor: Župa BDMS

Radio Marija

23:15 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana
23:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Tradicija blagoslova grla na blagdan sv. Blaža

O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 0787
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.