Peta oblj redjenja monsRadosa 24112024 5

Na svetkovinu Isusa Krista - Kralja svega stvorenja u nedjelju, 24. studenoga, varaždinski biskup Bože Radoš predsjedao je euharistijskom slavljem u varaždinskoj katedrali na kojem je proslavio petu obljetnicu svoga biskupskoga ređenja.
„Crkva danas slavi svetkovinu Krista Kralja - Kralja ljubavi, pravde i mira. To su nosivi stupovi sretnoga i ostvarenoga života. Stupove svoga života predajemo na pregled Onome koga molimo da ih učvrsti, kako bismo mogli stati pred njega i slaviti ovo sveto otajstvo“, rekao je biskup Radoš na početku mise te pozvao vjernike da u svoje osobne nakane uvrste i molitvu za njega kao biskupa varaždinske Crkve, koji je na današnju svetkovinu 2019. godine u varaždinskoj katedrali posvećen za biskupa.

Peta oblj redjenja monsRadosa 24112024 7

U homiliji je istaknuo kako crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja svega stvorenja te da možda očekuje drugačije evanđelje od naviještenog. „Crkva u ovom događaju vidi najljepše riječi koje opisuju Krista Kralja“, naglasio je mons. Radoš te izdvojio nekoliko mjesta o evanđelju koje govore o Kristu kao kralju, kojega su navijestili mnogi proroci. Potom je govorio o Kraljevstvu u slikama te istaknuo da je Kraljevstvo nebesko kao kvasac u kruhu - neprimjetno, a tako moćno kao život koji u sebi ima sjeme, kao kvasac koji sve preobražava. Nastavio je tumačiti susret Isusa i Pilata te pojasnio kakav je to Isus kralj. „Kralj ima moć i čast, on je vrhovni sudac. A pred Pilatom je stajao nemoćan čovjek. No, ovaj Kralj pokazuje svoju moć tako što za svoje podanike, za svoje učenike, daje život. Ne ide zadnji u boj, kao zemaljski kralj, nego je onaj koji ide prvi u smrt, koji daje život za svoje podanike, koji je spreman nositi trnovu krunu, spreman biti izrugan i pokazati svoju nemoć. Isus je tim činom vratio čast svima nama, nanovo nas je rodio iz svoje ljubavi koja ide preko groba“, naglasio je propovjednik.

Upitao se nadalje tko ne bi htio biti u blizini toga Kralja, tko ga ne bi htio pustiti u svoje srce u kojem može posijati sjeme božanskog života. „Božje kraljevstvo je kraljevstvo ljubavi koja se daje za one koji nemaju ljubavi, a to smo svi mi. To je kraljevstvo za one koji su pravedni, a nitko među nama nije potpuno pravedan. Samo je Bog izvor mira i samo nam ga On može dati. Neka i u nama danas osnaži ono što nam je već dao svojim uskrsnućem, naše putove sreće, a to su ljubav i mir. Neka nas opravda kako bismo bili slobodni ljudi, slobodno stajali u Njegovoj kući, oko Njegovoga stola“, zaključio je biskup Radoš.

Peta oblj redjenja monsRadosa 24112024 12

Na kraju mise biskupu Radošu se u ime Varaždinske biskupije obratio generalni vikar mons. Antun Perčić koji je u svom govoru podsjetio na trenutak odreknuća od službe mons. Josipa Mrzljaka zbog navršene kanonske dobi te imenovanja trećim varaždinskim biskupom mons. Bože Radoša. Spomenuo se i bule proglašenja mons. Radoša biskupom te njegova biskupskog gesla: „Služiti radosno u Gospodinu“. Čestitajući petu obljetnicu biskupskog posvećenja, mons. Perčić biskupu je poželio da mu njegovo geslo donosi obilat rod te da ruka Božja, zagovor Blažene Djevice Marije, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca trajno ostane nad njim kako bi usmjeravali njegove poglede i korake prema Bogu i ljudima kojima je poslan.

Biskup Radoš je zahvalio generalnom vikaru na lijepoj čestitki. Posebice je zahvalio mons. Mrzljaku koji je uvijek dostupan i spreman pomoći, potom varaždinskom kleru i laicima. Zamolio ih je da ga se uvijek spomenu u svojim molitvama. Na kraju je zahvalio i katedralnom zboru koji je na misi pjevao te ujedno proslavio i svoju zaštitnicu sv. Ceciliju.

Misu su koncelebrirali umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, generalni vikar mons. Antun Perčić, svećenici iz Varaždina preč. Franjo Biškup, preč. Stjepan Najman i vlč. Nikola Tomašević te biskupov tajnik vlč. Mišel Kovačević.

Tekst i foto: Branimir Gubić

Izvor: Varaždinska biskupija

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.