Kršćanska sadašnjost objavila je novu knjigu prof. dr. sc. Krešimira Šimića Signa temporum, odnosno znakovi vremena, a riječ je o sabranim ogledima koje je objavljivao u različitim stručnim časopisima. U njoj se bavi onim što opisuje kao filozofijsku arheologiju, koja ima iste metodološke pretpostavke kao i povijest, a jedina je razlika u tome što su događaji kojima se bavi konceptualni.
„Izdvojene događaje razmatrao sam kao svojevrsne znakove suvremenih vladajućih misaonih koncepcija, znakove iza kojih stoje sasvim određeni subjekti, imajući uvijek na umu znak osporavan. Iz njega sam pokušao sagledavati sve druge znakove vremena. Dakle, u knjizi je riječ o svojevrsnoj signologiji“, kaže sam autor u predgovoru.
Signa temporum kritički se suočava s glavnim konceptima nekoliko autora koji su obilježili teoriju kulture, filozofiju te posebice filozofijsku hermeneutiku od kojih se posebno ističu Jean-Luc Nancy, Clifford Geertz, Hans Frei, Paul Ricoeur, Stanley Hopper, Amos Wilder, David Miller, Richard Rorty te Umberto Eco. Šimić iznosi vlastitu originalnu tezu („tjelesna hermeneutika“) kojom pristupa kritičkom iščitavanju ideja različitih autora. Autor donosi i dvije „bilješke“: jednu o filologiji, a drugu o humanistici. U njima je, kako ističe, pokušao razmotriti ono što ga zaokuplja od početka nastavničke karijere: „Koje je poslanje filologa? Odgovara li teologija, kako je sarkastično ustvrdio jedan njezin kritičar, uistinu na pitanja koja nitko ne postavlja? Što bitno određuje humanistiku? Što ona može pružiti današnjem svijetu?“ Kako je na ta pitanja Šimić odgovorio vidjet će onaj tko pročita ovu knjigu ili barem neka njezina poglavlja.
Signa temporum predstavlja izrazito uspjeli pokušaj interdisciplinarnog promišljanja izabranih pitanja uvažavajući suvremene dosege teologije i filozofije, a pronaći se može u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti. U istoj izdavačkoj kući objavljeno je još nekoliko djela Krešimira Šimića: Laurin nos. Hrvatska religiozna lirika šesnaestoga stoljeća, Njoj na spomen. Rasprave o vjeri i kulturi, Literarno-teološki ogledi.
Izvor: KS
