02 08 aljmas erdut dalj 5

Prvog kolovoškog dana prije 33 godine srpski su pobunjenici uz pomoć JNA napali šire područje Dalja, Aljmaša i Erduta te započeli prodor u Dalj. Policajci Policijske postaje Dalj s pripadnicima Zbora narodne garde i civilne zaštite, neusporedivo slabije naoružani, pružali su otpor i nisu prihvatili ultimatum za bezuvjetnu predaju. Za to je vrijeme trajao masovni zbjeg civila koji su se izvlačili prema obali Dunava kako bi se šlepovima izvukli i stigli do Osijeka. Nakon višesatnog otpora i teških borbi, policijska postaja Dalj je zauzeta čime je ujedno pao i cijeli Dalj. Tragično je poginulo dvadeset hrvatskih policajaca, petnaest pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.

Službeni program obilježavanja 33. godišnjice ovih događaja započeo je u četvrtak 1. kolovoza u jutarnjim satima u Aljmašu spuštanjem vijenaca iz plovila u Dunav u spomen na prognano stanovništvo Aljmaša, Dalja i Erduta. Program je nastavljen u dvorištu vinarije Erdut gdje su upaljene svijeće kod spomen obilježja poginulim pripadnicima prve satnije, prve bojne, treće gardijske brigade Hrvatske vojske.

Ispred Postaje granične policije Dalj održan je središnji komemorativni program. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen obilježja, poginulim hrvatskim braniteljima počast su odali: obitelji poginulih branitelja, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova državni tajnik Tomislav Bilandžić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, načelnici policijskih uprava, predstavnici civilne zaštite, predstavnici udruga hrvatskih branitelja, saborski zastupnici, izaslanstva Osječko-baranjske županije i lokalnih vlasti. Hrvatsku himnu svečano je izvela policijska klapa „Sv. Mihovil“, a potom su pročitana imena poginulih branitelja. Molitvu za poginule hrvatske branitelje predvodio je vojni ordinarij u RH Jure Bogdan.

02 08 aljmas erdut dalj 2

„Upravljamo svoje oči na križ Isusa Krista, raspetog i uskrslog, i vjerom koja traga govorimo: Ovo nije svršetak. Naš Bog je Bog živih. Mrtvo tijelo odlazi a ostaju nam imena ovih ljudi, koja s dubokim poštovanjem izgovaramo i za njih molimo: Gospodine, Bože, sjeti se njihovih imena što su ih od ljudi primili, po kojima ih prepoznajemo i nakon njihove smrti, imena što si ih ti upisao u dlan svoje ruke“, molio je biskup Bogdan.

Po završetku komemoracije, u Poduzetničko-razvojnom centru Općine Erdut održana je promocija knjige „Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu“, autora Frane Tokića i Marina Banovića.

Nastaviti svjedočiti za istinu o Dalju, o Domovinskome ratu

Poslije promocije, biskup Jure Bogdan predvodio je misu zadušnicu u crkvi sv. Josipa u Dalju. S biskupom su koncelebrirali župnik u Dalju, vlč. Ante Mihaljević, policijski i vojni kapelani, i drugi svećenici.

U propovijedi je biskup rekao: „Braćo i sestre, što nam je činiti? Više nego ikada osjećamo kako nam je sada potrebno mirno, dostojanstveno i hrabro nastaviti svjedočiti za istinu o Dalju, o Domovinskome ratu, bez mržnje, u ljubavi prema istini. Koncepcija ove godine, kao i dosadašnjih godina, dostojanstvena je komemoracija tragičnog događaja iz Domovinskog rata. Isto tako, i osobno i zajednički molimo. Mi smo kršćani i mi čvrsto vjerujemo u Božji sud i Božju pravdu. Božji sud je različit od ljudskih sudova, po svojoj apsolutnoj pravednosti i transparentnosti, ali i velikoj Božjoj ljubavi i milosrđu. Čuli smo Isusa danas u Evanđelju. On govori o Kraljevstvu Božjem u prispodobi, i kaže da je Kraljevstvo Božje slično ribaru koji je bacio mrežu i u nju ulovio i dobru i lošu ribu. Nakon ulova ribar čisti ribe i odstranjuje dobre od loših. Ovako je i sa Kraljevstvom Božjim. Isus u ovoj prispodobi naviješta Božji sud. Božjem oku, srcu i mudrosti ništa ne može promaknuti. Ono što je dobro i plemenito, pozitivno i čestito, što znano ili neznano bit će nagrađeno; a ono što je zlo…ono će biti kažnjeno; i svako će primiti po svojim djelima.“

„U toj vjeri smo kršteni i odgojeni“, nastavio je biskup, „u toj vjeri smo danas ovdje okupljeni oko Gospodnjeg oltara u Dalju. Molimo danas za duše hrvatskih branitelja Dalja, redarstvenike, pripadnike Zbora narodne garde, civilne zaštite, sve stradale u Domovinskom ratu… Neka dobri i milosrdni Bog primi sve dobro koje su za zemaljskoga života učinili. Kao što smo činili u tijeku rata, u vrijeme teške agresije na Hrvatsku, kada smo žarko sklapali ruke i čvrsto se držali zajedno i danas molimo zajedno. U vremenu ogromnih patnji i ratnih stradanja, imali smo visoki stupanj povjerenja i zajedništva, suradnje i solidarnosti. To je bilo okrunjeno slobodom i nezavisnošću zemlje, iako su se tomu protivili brojni svjetski moćnici.“

02 08 aljmas erdut dalj 3

Biskup je u propovijedi posebno pohvalio izdavanje knjige „Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu“, rekavši kako je „ona Bogu vrijedno djelo jer donosi svjedočanstvo onoga što se dogodilo – ne da mrzimo niti potičemo mržnju, nego da naučimo nešto iz povijesti kako se ne bi više dogodilo.“

„Ne komemoriramo svake godine ove događaje kako bismo mrzili niti da učimo naše mlade da mrze, već da bismo naučili uživati vlastitu slobodu i kako bismo naučili izgraditi bolju budućnost…Želimo živjeti kao kršćani, neka nam svima u našem nastojanju da živimo po Kristovom učenju pomaže dragi Bog“, zaključio je svoju propovijed biskup Bogdan. Liturgijsko pjevanje predvodila je policijska klapa „Sveti Mihovil“.

I ove je godine održana Memorijalna utrka Dalj ’91. na kojoj su sudjelovali policijski službenici, vojnici i civilna zaštita, a na igralištu Osnovne škole Dalj odigran je i tradicionalni malonogometni turnir „Dalj ’91“.

Sudionicima utrke i malonogometnog turnira zahvalnice su uručili izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića, državni tajnik Tomislav Bilandžić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina i načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece.

Foto: MORH RH/ F. Klen i MUP RH

Izvor: Vojni ordinarijat

 

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.