1

Tradicionalno, pedeset i prvi put, u nedjelju 30. lipnja 2024., nekoliko tisuća hrvatskih vjernika iz Münchena i ostalih hrvatskih župa i zajednica u Bavarskoj i obližnjoj Austriji hodočastilo je Majci Božjoj u Altötting predvođeno svećenicima i pastoralnim osobljem pojedinih župa i zajednica. Među vjernicima je bio i generalni konzul RH u Münchenu gospodin Vladimir Duvnjak.
Svečanu svetu misu u bazilici St. Anna, s početkom u 11.30 sati, predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić u zajedništvu sa dušobrižnicima hrvatskih katoličkih zajednica i župa u Bavarskoj. Na početku slavlja njega i sve nazočne vjernike pozdravili su voditelj HKŽ Rosenheim i predstavnik hrvatskih katoličkih zajednica bavarske regije fra Frano Čugura te voditelj HKŽ München i suorganizator ovogodišnjeg hodočašća fra Petar Klapež.

Nadbiskup se na početku propovijedi zahvalio svima koji su omogućili hodočašće Majci Božjoj kako bi hrvatski hodočasnici mogli zajedno doći pred nju i iznijeti joj svoje potrebe. Iznio je vjernicima pozdrave u ime svih biskupa Hrvatske i Bosne i Hercegovine te u ime Vijeća za inozemnu pastvu. Posebno je naglasio važnost svećenika, časnih sastara, socijalnih radnika i drugih pomoćnika koji djeluju u hrvatskim katoličkim zajednicama radi duhovnoga dobra vjernika, radi slave Božje i radi širenja Božje volje u današnjem svijetu. Redovita nedjeljna okupljanja hrvatskih vjernika na euharistijskim slavljima su ono što naše vjernike izvan Domovine karakterizira i što je za svaku pohvalu. Naglasio je posebno važnost nasljedovanja primjera svetaca, a na osobit način Majke Božje. Zatim je, osvrćući se na nedjeljno prvo čitanje iz Knjige Mudrosti (Mudr 1,13-15; 2,23-24) između ostalog rekao: “Bog je stvorio čovjeka za neraspadljivost, slična svojoj božanskoj naravi. Riječ Božja nam poručuje da smo stvoreni na sliku Božju, stvorio nas je na sliku svoje naravi s tim da tu sliku treba izraditi, kao što marljive ruke žene izrađuju goblen na platnu pazeći na svaku nit konca i ubod igle na platnu, i učiniti je vidljivom poštujući pravila; ovog puta govorimo o Božjim pravilima i njegovim zakonima.

2
Ta sličnost s Bogom očituje se, po Knjizi Mudrosti, u tome da smo stvoreni za neraspadljivost tj. da zauvijek živimo. Njegova vječnost nema početka niti svršetka. Tu sliku Božju ostvarit ćemo onog trenutka kada zakoračimo s ove strane na drugu stranu života. Dok o tome razmišljamo u tome za uzor imamo Majku Božju, koja je najostvarenija slika Božja na ovome svijetu. Svaki je svetac ostvarena slika Božja, ali između svih njih ona je u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila sličnost sa Bogom. (…)
Kršćani, Crkva i cijela zajednica Isusovih vjernika svjedoci su nade jer je Isus naša nada; prije svega po svom ponuđenom spasenju, po svom uskrsnuću jer je on prvina usnulih, kako kaže sveti Pavao (1 Kor 15,20). Najprije je uskrsnuo Krist, a kad on opet dođe, uskrsnut će i svi koji njemu pripadaju. (1 Kor 15,23). Zašto? Zato što je on čovjeka stvorio i učinio slikom svoje vlastite naravi. Neka dragi Bog, draga braćo i sestre, po zagovoru Blažene Djevice Marije kojoj smo danas došli kao hodočasnici bude nama primjer u pristajanju uz Riječ Božju. Neka nas krijepi i nadahnjuje da ne budemo samo hodočasnici koji dolaze k Mariji već hodočasnici koji idemo za njenim primjerom nasljedovanja volje Božje.”

3

Nakon euharistijskog slavlja slijedilo je Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Tijekom misnog slavlja i za vrijeme Klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom pjevanje je animirao crkveni zbor i orkestar Hrvatske katoličke župe München s voditeljicom s. Nikolinom Bilić.

Altötting, tvz. “njemački Lurd”, najveće je Marijansko svetište u Njemačkoj i jedno od šest najvažnijih europskih marijanskih svetišta Europe u koje godišnje hodočasti oko milijun vjernika, među njima i veliki broj Hrvata. I ovo 51. zavjetno hodočašće Hrvata katolika Majci Božjoj u Altötting pokazuje koliko Hrvati kao vjernici, gdje god u svijetu bili, časte Mariju baš kao što poznata crkvena marijanska pjesma i pjeva: ” Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.”

Izvor: Šibenske franjevke

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.