Sveti Marko se štuje kao zaštitnik polja, vinograda, maslinika i usjeva. Njemu se vjernici utječu i protiv nevremena, tuče, munja i svih vremenskih nepogoda.
Blagoslov polja na blagdan sv. Marka, odnosno ophod, uveo je papa Grgur Veliki 590. godine. Naime, u Rimu je te godine bila poplava, nakon koje je uslijedila kuga, pa je Papa zapovjedio sveopću procesiju, a budući da im se Bog smilovao, Grgur Veliki je naredio da se ophod održava po cijeloj Zapadnoj Crkvi upravo na blagdan sv. Marka.
Nakon misnog slavlja u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa, prvi put nakon pedesetak godina, vjernici su, predvođeni župnikom preč. Josipom Ivešićem, izašli u polja, u rumske atare, u procesiji uz molitvu došavši do križa podignutog 1933. godine, gdje je prvi obred blagoslova obavljen prije 90 godina. Tu su molili Božji blagoslov i zaštitu za bogatstvo plodova svojih njiva, vinograda, i vrtova.
Župnik Ivešić, zahvalio je svima koji su došli zazvati Božji blagoslov na polja, usjeve, voćnjake, vinograde, njive, povrće, te blagoslov za svoj svakodnevni rad i život. Nakon što je u crkvi govorio o sv. Marku, prije blagoslova nazočne je uputio u tijek obreda, koji je zatim i uslijedio. Prekrižio je istok križem uz zazive – “Od munje, leda i groma”, a vjernici su odgovarali – “oslobodi nas, Gospodine”; i “Od kuge, glada i rata” - “oslobodi nas, Gospodine”. Blagoslivljao je sve četiri strane svijeta dok su vjernici pjesmom molili. Tako su se rumski
vjernici vratili drevnim praksama, koje su uvijek vodile sigurnim i pravim Kristovim stazama, unatoč kušnjama koje svako vrijeme neminovno nosi sa sobom.
Izvor: Srijemska biskupija