200823 MarekovicMiksic Gerber 1


Župa BDM Snježne i Nacionalno svetište svetog Josipa je prigodnim programom i izložbom skulptura Željka Marekovića ispratio dr. Vladu Mikšića na novu dužnost.
Izložba „Marekovih“ skulptura moći će se pogledati u Galeriji 'Martin Borković' Nacionalnog svetišta sv. Josipa gdje će biti izložena neko vrijeme.

Odlukom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića došlo je do imenovanja i razrješenja u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Tako je dubovački kapelan dr. Vlado Mikšić razriješen službe supsidijara u Župi Blažene Djevice Marije Snježne i u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu na Dubovcu. Imenovan je povjerenikom za kulturna dobra i voditeljem Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te rektorom crkve Krista Kralja na Mirogoju.

Povodom odlaska iz Karlovca Župa BDM Snježne i rektor Svetišta mons. Antun Sente ml. priredili su, u nedjelju, 23. kolovoza 2020., oproštaj dr. Mikšiću kojega će doći zamijeniti novi župni vikar u župi BDM Snježne i u Svetištu svetog Josipa u Karlovcu, vlč. Majk Rušec.
Nakon svete mise u dvorištu Nacionalnog svetišta okupili su se vjernici kako bi prisustvovali prigodnom programu u čast svog dosadašnjeg supsidijara. Zanimljiv dramski program izveli su članovi ZAMAK-a (Zajednice mladih katolika) u kojem su zanimljivim i duhovitim skečom opisali jedan radni dan dr. Mikšića u Župi a koji je često prekidan gromoglasnim pljeskom prisutnih, a KUD sv. Ana s Vučjaka izveo je kratki program i na taj se način zahvalili dr. Mikšiću koji je vrlo često i rado dolazio služiti misu u kapelu sv. Ane na Vučjak.

Prisjećajući se petogodišnjeg službovanja dr. Mikšića u dubovačkoj župi u ime vjernika župe govorila je Dubravka Beljan. Zatim je govorio mons. Ferdinand Vražić, dugogodišnji župnik Župe Švarča odakle je rodom dr. Vlado Mikšić. Svoje dojmove o suradnji s dr. Mikšićem i njegovim djelovanjem u Župi i Nacionalnom svetištu iznio je njegov „šef“ rektor mons. Antun Sente ml. Dakako, na kraju se biranim riječima svima zahvalio dr. Mikšić dirnut odličnim programom te je na kraju cjelokupnog programa posvećenom njemu otvorio izložbu skulptura karlovačko-dubovačkog slikara i kipara Željka-Mareka Marekovića.

O izloženim skulpturama mons. Sente je kazao kako one prikazuju različita stanja u kojima se čovjek često nalazi. Kažem čovjek koji može biti i muškarac i žena i dijete muško ili žensko. Marekove skulpture izrađene od siporexa govore o radosti i ljubavi koja je vidljiva u zajedništvu dvije ili tri osobe, nadalje govore o osamljenosti što je vidljivo u skulpturi gdje je prikazana samo jedna osoba. Različite dimenzije skulptura prikazuju i našu veličinu, ali i malenost u odnosu na druge, na Stvoritelja ili na same sebe. Na nekim skulpturama glave su okrenute tako da se susreću pogledom, a na nekima su glave okrenute jedna od druge, iako su im tjelesa još uvijek zajedno, baš kao u obiteljskim odnosima gdje se živi zajedno sa svim mukama i teškoćama, ali i radostima obiteljskog života. Sve te ljudske svagdanje odnose mogu prepoznati na izloženim Marekovićevim skulpturama jer o njima kao svećenik redovito slušam u ispovjedaonici, kao i drugim duhovnim i svagdanjim razgovorima. Konačno ih i sam proživljavam kazao je tom prigodom mons. Sente, te ustvrdio kao je po njemu središnja skulptura, kako ju je on nazvao "Život čovjeka" izrađena u obliku Kristova križa s postajama Kristova križnog puta, gdje dominira raspeće i još više Kristovo uskrsnuće. Zapravo svi ti naši ljudski odnosi trebali bi voditi do konačnog uskrsnuća čovjeka, zaključio je mons. Sente.

Na skulpturama sam radio otprilike dva mjeseca. Iskreno, nisam imao namjeru izlagati, radio sam ih za sebe, onako iz duše, bez pritiska da ću ih jednog dana izložiti. Kada je u našoj kući mons. Sente vidio te moje radove predložio mi je da povodom odlaska dr. Mikšića iz Karlovca postavim izložbu skulptura u Nacionalnom svetištu, što sam rado i prihvatio – kazao je „Marek“.

Izložba „Marekovih“ skulptura moći će se pogledati u Galeriji 'Martin Borković' Nacionalnog svetišta sv. Josipa gdje će biti izložena neko vrijeme.

Podsjetimo da „Mareku“ ovo nije prvo izlaganje svojim radova u Nacionalnom svetištu. No, najpoznatije njegovo djelu jesu 'Darovani križ' koji krasi ulaz u Pastoralni centar – Hodočasnički dom 'mons. Marijan Radanović' te glavna ulazna vrata - ‘Nacionalna vrata’ - izrađena u tehnici tučeni bakar koja prezentiraju važnije događaje iz povijesti štovanja svetog Josipa u hrvatskom narodu, dok ‘Dubovačka vrata’ prezentiraju važnije datume nastanka Nacionalnog svetišta.

dr. sc. VLADO MIKŠIĆ
Rođen je 23. listopada 1971. u Karlovcu a djetinjstvo je proveo u Duga Resi. Osnovnu školu i srednju Medicinsku školu završio je na Švarči-Karlovac. U jesen 1991. upisao je Katolički bogoslovni fakultet i Bogosloviju u Zagrebu. Diplomirao je 1997. na temu „ Prvostolni Kaptol zagrebački u obrani Trojedine Kraljevine od Turaka“ kod akademika Franje Šanjek. Sv. Red na Petrovo 1997. podijelio mu je kardinal Franjo Kuharić, a Mladu misu imao je 21. srpnja 1997. na Švarči. Službovao je u Retkovcu- Zagreb Istok, Sv. Josip Trešnjevka- Zagreb Zapad. Godine 2001. po odredbi kardinala Josipa Bozanića odlazi u Beč na postdiplomski na području crkvene povijesti. Magistrirao je 2003.godine. Tijekom studija vršio je službu pastoralnog asistenta u Gradišću u župama Moerbisch, Oggau, Rust. Po povratku u Domovinu 2006. godine bio je kapelan u Duga Resi i Brdovcu. Od 2011. upravljao je župom u Prišlinu, Hrvatsko Zagorje, nakon koje je 2014. godine dobio službu pastoralnog suradnika u župi Presvetog Srca Isusova, Karlovac-Novi centar. Godinu dana kasnije, 30. kolovoza 2015., preuzima službu supsidijara u župi BDM Snježne i Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Godine 2015. obranio je doktorsku disertaciju „Der Josephinismus in der Diözese Zagreb, zwischen 1780-1790. (Jozefinizam u Zagrebačkoj biskupiji između 1780. - 1790.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču.

Tekst: Marijan Bakić
Foto: Zvonimir Gerber

 

 

Radio Marija

04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Povijest gradnje Ulice grada Vukovara u Zagrebu i spomenici kulture kojima je ukrašena; ur.: dr. sc. Agneza Szabo; tekst čitaju Terezija Galić i Andrej Paulus
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 1952
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.