Govoreći o ulozi Vijeća europskih biskupskih konferencija u budućnosti Europe, predsjednik HBK nadbiskup Puljić istaknuo je da je papa Franjo na misi na početku zasjedanja snažno potaknuo europske biskupe da budu svjesni uloge toga Vijeća koje postoji već pedeset godina. Prema riječima predsjednika HBK, providonosno je da se Crkva u teškim vremenima poslije Drugoga svjetskog rata i posebice nakon Drugoga vatikanskog sabora ‘pribrala’ i počela razmišljati ne samo individualno, nego globalno. Europa je stvarnost koja nije važna samo za ovaj kontinent, nego i za cijeli svijet. To se posebice očitovalo u petak prigodom otvorenja zasjedanja kada se iz pridošlih pisanih pozdrava i u govorima biskupa gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država, Afrike i Latinske Amerike moglo iščitati koliko im je važna situacija u Europi.

„Smatram da je izuzetno važan ovaj susret nakon 50 godina od osnivanja CCEE-a. Plod je to dalekovidnosti tadašnjeg pape Pavla VI. čiji smo grob pohodili nakon mise s Papom i u šutnji i molitvi zahvalili tom velikom Papi koji je jako puno učinio za Crkvu i Europu. Mi danas baštinimo plodove njegove vizije. Nakon pohoda grobovima papa Pavla VI. i Ivana Pavla I. došli smo našem dragom nezaboravnom papi Ivanu Pavlu II. i na njegovom grobu smo izmolili molitvu za Europu. Bilo je to vrlo simbolično i znakovito i za početak jako važno“, kazao je zadarski nadbiskup Puljić.

Papa je u homiliji na misi istaknuo aktualne izazove s kojima se suočava europsko društvo. „Europa je tijelo sazdano od mnogo jedinica, mnogo različitih kultura, različitih orijentacija i povijesti, ali svi idemo zajedno, kako kaže slikovito papa Franjo, svi u istoj lađi i samo se zajedno možemo spasiti. U tom kontekstu Crkva igra važnu ulogu“, zaključio je predsjednik HBK mons. Puljić.

Kardinal Puljić rekao je da su mu tri riječi koje je Papa istaknuo potvrdile ispravnost načina na koji inače pristupa stvarima jer, kako je rekao, prije nego nešto poduzme, razmotri određenu stvarnost i upozna se s njom.

Što se tiče obnove, kardinal je istaknuo da Crkva u BiH već 20 godina od završetka rata radi „na materijalnoj, moralnoj i duhovnoj obnovi“. „Obnovili smo mnoge crkve i zgrade zahvaljujući donatorima, jer mi nemamo sredstva, a država ne daje novac za to“, dodao je.

Kardinal je naglasio da je mnogo lakše „obnoviti zgrade nego obnoviti ljudska srca koja su ranjena, ponižena i obespravljena“. Istaknuo je da je prevažno u srcima sačuvati nadu. „Zbog toga smo započeli Biskupijsku sinodu“, nakon 9 godina priprave te se zasjedanja o pet tema upravo održavaju tijekom pet subota, podsjetio je. Kako je rekao, namjera Sinode Vrhbosanske nadbiskupije je potaknuti „cijelu nadbiskupiju u hrabrosti živjeti nadu“.

Zahvaljujem papi Franji što je na tako jednostavan način uputio poruku i tako nas ohrabrio da ne klonemo duhom unatoč svim izazovima i poteškoćama, nego da kao Crkva nastojimo biti Crkva, svjedočiti i naviještati evanđelje, zaključio je kardinal Puljić.