Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine u jutarnjim satima 13. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započela je svoje 81. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH, prenosi KTA.

kardinal Puljic konferencija BiH 2021

 

Nakon što su zajedno slavili misu na liturgijski spomendan Gospe Bistričke u biskupskoj kapeli posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji, biskupi su radni dio zasjedanja započeli Zazivom Duha Svetoga.

Pozdrav i riječi dobrodošlice svima poimence poželio je domaćin banjolučki biskup Franjo Komarica, i unaprijed zahvalio svima koji ćete biti u mogućnosti ostati i na liturgijskom slavlju svetkovine nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije i katedrale sv. Bonaventure i ujedno obilježavanju 140. obljetnice biskupije te 35. obljetnice biskupske službe i 75. obljetnice života biskupa Komarice. Osvrćući se na značajnija događanja, kazao je da, unatoč vremenu korone, iz nekih od župa, osobito na području FBiH (livanjski, jajački, bihaćki kraj), nastavljen odlazak župljana pa i cijelih obitelji u zemlje Zapadne Europe. Kazao je i da su, uslijed izostanka obećane nužne suradnje aktualnih vlasti Unsko-sanskog kantona, bili prisiljeni – uz ne male izdatke – obustaviti prošlog ljeta rad Srednje medicinske škole pri KŠC-u „Ivan Pavao II.“ u Bihaću pa u tom gradu sada još radi samo osnovna devetogodišnja škola s oko 220 učenika. Istaknuo je i da su konačno u župi Drvar dobili sve potrebne dozvole za gradnju župnog pastoralnog centra kao i da je u jesen 2020. godine u donedavnom trapističkom samostanu (opatiji) „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci i formalno otvorena „Kuća susreta“ i u noj „Europski centar za mir i suradnju“.

Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je kardinal Puljić. „Osvrćući se na razdoblje od proljetnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH u ožujku ove godine u Mostaru do danas, osjećam potrebu reći da naša krajevna Crkva nastoji i dalje plivati protiv struje ovog javnog mnijenja i krize nastale Covidom-19 kao i domaćim i svjetskim igrama oko politike jednakopravnosti. Hvala Bogu, još nismo klonuli duhom iako ‘čudni vjetrovi’ pušu. Ne razumijem domaće političare da uporno izbjegavaju konstruktivni dogovor oko jednakih prava na ovim prostorima. Ne razumijem zašto su Hrvati i drugi katolici, ali ne samo oni, u najvećem dijelu naše domovine Bosne i Hercegovine godinama prepušteni sami sebi pa se za njih ne zauzimaju ni oni koji su to dužni činiti kao ni oni koji tvrde da su njihovi predstavnici. Ne razumijem uporno ignoriranje provedbe Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Ne shvaćam maćehinski odnos prema oduzetoj imovini koja još uvijek nije vraćena nego se preprodaje i uništava. Ne razumijem donošenje pojedinih zakona čijom se provedbom nerijetko otima ljudima, a tako i Crkvi, njihova imovina i dovršava „etničko čišćenje“. Ne razumijem čudne zahvate međunarodne zajednice koja uporno negira naš opstanak i naš identitet. Uime navodne slobode nam žele ograničiti slobodu naučavanja kršćanskog nauka pa nam čak prigovaraju da nismo demokrati jer propovijedamo evanđelje“, kazao je, između ostalog, kardinal Puljić, podsjećajući da je sveti papa Ivana Pavao II. prigodom pohoda Sarajevu 1997. pozvao biskupe BiH da neumorno dižu glas i ukazuju na nepravdu, bore se za čovjeka i njegova prava i dostojanstvo te rade na jedinstvu Crkve u duhu sv. Pavla, posebno u procesu pomirenja, povjerenja i praštanja.

Izraze blizine i pozdrava svih članova Hrvatske biskupske konferencije prenio je križevački vladika Milan Stipić, koji je spomenuo najvažnija događanja u Crkvi u Hrvatskoj u proteklom razdoblju. Podsjetio je da su članovi HBK na proljetnom 62. redovitom zasjedanju, koje je održano 13. i 14. travnja 2021., razmotrili smo neka vjeronaučna i katehetska pitanja u svezi odobrenja novih vjeronaučnih udžbenika, te raspravljali o podršci vjeroučiteljima u njihovu angažmanu u službi za koju su primili mandat od svojih mjesnih biskupa. Spomenuo je zajedničko hodočašće članova Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatske redovničke konferencije u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, 7. lipnja 2021. te susret Stalnog vijeća HBK, 12. travnja 2021. s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem kao i Izjavu Komisije HBK Iustitia et Pax od 23. lipnja 2021. o zdravlju žena koje se ne može poistovjetiti s nepostojećim pravom na pobačaj.

Pozdrave članova Slovenske biskupske konferencije prenio je ljubljanski pomoćni biskup Franc Šuštar, koji je sudionike zasjedanja upoznao s kronologijom važnih događaja Crkve u Sloveniji tijekom posljednjih godinu dana. Spomenuo je pojedina biskupska imenovanja, Pohod za život koji je održan u Ljubljani, 3. listopada 2020., online Simpozij povodom 100. obljetnice rođenja nadbiskupa Alojzija Šuštara održan 10. studenoga 2020. te Misno slavlje za domovinu 22. lipnja 2021. u katedralnoj crkvi Sv. Nikole u Ljubljani u povodu 30. obljetnice neovisnosti Slovenije.

Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalog, osvrnuti se na provedbu zaključaka s proljetnog zasjedanja održanog u Mostaru i saslušati pojedina izvješća. Posebnu pozornost članovi BK BiH posvetit će djelovanju Caritasa Bosne i Hercegovine i pastoralu duhovnih zvanja. Biskupi će također biti upoznati s aktualnom situacijom o Mariji Zvijezdi u Banjoj Luci i s provedbom Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Zasjedanje će završiti u srijedu 14. srpnja u 12 sati uobičajenom konferencijom za novinstvo u prostorijama Biskupskog ordinarijata. O zasjedanju će na konferenciji govoriti kardinal Puljić i biskup Komarica. Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije i katedrale, 15. srpnja euharistijsko slavlje u katedrali u 10 sati predvodit će kardinal Puljić, a propovijedati biskup Komarica. U utorak 13. srpnja u 19 sati u dvorani Biskupskog ordinarijata biskupi će, zajedno sa svim prisutnima, pogledati dokumentarni filma Udruge Nazaret „Stradanje župe Barlovci u vremenu od 1992. do 1995. godine“. U srijedu 14. srpnja u 19 sati biskupi će biti prisutni u katedrali Sv. Bonaventure na koncertu na orguljama u izvedbi orguljaša zagrebačke katedrale Nevena Kraljića.

Radio Marija

23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Stvaramo mostove - emisija Radio Marija BiH, Hrvatske i Srbije - gosti: glavni urednici p. Mato Anić, vlč. Dragan Muharem i p. Stjepan Fridl; ur. i vod.: Ivana Knezović

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2018
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.