izbjeglice refugees djeca pixabay naslovna

U poruci za 110. svjetski dan migranata i izbjeglica, koji se obilježava 29. rujna, papa Franjo potiče na molitvu za one koji, bježeći od zlostavljanja i ugnjetavanja, napuštaju svoju zemlju u potrazi za uvjetima dostojnima čovjeka. Osobe su to, piše Papa, koje doživljavaju iskustvo Boga kao suputnika; koliko Biblijā, Evanđeljā i krunicā prati putovanja preko pustinjā, rijekā, morā”. Papa ističe: Susret s migrantima susret je s Kristom

„Bog hodi sa svojim narodom“ naslov je poruke pape Franje za 110. svjetski dan migranata i izbjeglica, koji se obilježava u nedjelju, 29. rujna, koja je objavljena danas, a u kojoj podsjeća da se ti ljudi koji napuštaju svoju zemlju povjeravaju Bogu kao suputniku, vodiču i sidru spasenja. Znak su toga brojni vjerski simboli koji se svaki put pojave nakon tih dramatičnih putovanja.

Koliko Biblijā, Evanđeljā, molitvenikā i krunicā prati selioce na njihovu putu preko pustinjā, rijekā, morā i preko granica svih kontinenata!

Hoditi s onima koji napuštaju svoju zemlju

Prije odlaska migranti se povjeravaju Bogu. Njemu se obraćaju u nevolji. U njemu traže utjehu u trenucima malodušnosti. Zahvaljujući njemu, na putu ima dobrih Samarijanaca. Njemu, u molitvi, povjeravaju svoje nade.

Na taj dan posvećen migrantima i izbjeglicama, ujedinimo se u molitvi za sve koji su morali napustiti svoju zemlju u potrazi za životnim uvjetima dostojnima čovjeka. Osjećajmo se kao da smo zajedno s njima na putu, tvorimo zajedno s njima "sinodu".

Sinodalnost i migracije

Migracije i sinodalnost - dva su naizgled različita pojma. Naprotiv, podsjećajući na prvo zasjedanje redovne opće skupštine Sinode koja je završila u listopadu 2023., Papa ističe kako upravo naglasak stavljen na sinodalnu dimenziju omogućuje Crkvi ponovno otkriti svoju narav putnice. Odnosno – piše papa Franjo – narav Božjega naroda na putu kroz povijest, hodočasničkoga naroda, mogli bismo reći 'migranata' prema Kraljevstvu nebeskom. Samo od sebe nameće se povezivanje s biblijskim opisom događaja Izlaska, koji predstavlja izraelski narod na putu prema obećanoj zemlji; ali općenito se u migrantima našega vremena, kao i u onima svakoga doba, odražava živa slika naroda Božjega na putu u vječnu domovinu.

Njihova putovanja puna nade podsjećaju nas da je „naša… domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista” (Fil 3, 20).

Izmučeni žeđu i glađu, iscrpljeni naporima, iskušavani očajem

Između biblijske slike Izlaska i slike migranata – prema riječima pape Franje – postoje različite podudarnosti. Poput izraelskoga naroda u Mojsijevo vrijeme, današnji migranti također često bježe od ugnjetavanja i zlostavljanja, nesigurnosti i diskriminacije te nedostatka perspektive za razvoj. Poput Izraelaca u pustinji, migranti na svom putu nailaze na mnoge prepreke: osjećaju žeđ i glad; iscrpljeni su naporima i bolestima; u iskušenju su da podlegnu očaju.

Ali temeljna stvarnost izlaska, svakog izlaska, jest ta da Bog prethodi i prati hod svojega naroda i sve svoje djece u svakom vremenu i mjestu. Božja prisutnost usred naroda sigurnost je u povijesti spasenja – ističe Papa.

Bog nije samo sa svojim narodom, nego je i usred svojega naroda, u smislu da se poistovjećuje s muškarcima i ženama na njihovu putu kroz povijest, posebno s posljednjima, siromašnima, marginaliziranima, kao da želi proširiti otajstvo utjelovljenja.

Susret s migrantom, susret je s Kristom

Zbog toga je – ističe Papa – susret s migrantom ujedno i susret s Kristom. Sâm Isus je to rekao. On je taj koji kuca na naša vrata gladan, žedan, kao stranac, gol, bolestan, kao zatvorenik, i traži susret i pomoć. Posljednji sud, o kojemu Matej govori u 25. poglavlju Evanđelja, ne ostavlja nikakvu sumnju: "stranac bijah i primiste me" (r.35). Svaki je susret, stoga prilika puna spasenja, jer Isus je prisutan u sestri ili bratu koji trebaju našu pomoć.

U tom nas smislu siromasi spašavaju, jer nam omogućuju da susretnemo Gospodinovo lice.

Papina molitva

Poruka završava molitvom koju je Papa sastavio za tu prigodu.

Bože, Oče svemogući,

mi smo tvoja Crkva hodočasnica

na putu prema Kraljevstvu nebeskom.

Svatko od nas živi u svojoj domovini,

ali kao da smo tuđinci.

Svaka tuđina naš je zavičaj,

pa ipak svaka je domovina za nas tuđina.

Živimo na zemlji,

ali smo građani neba.

Ne daj da postanemo

gospodari tog dijela svijeta,

koji si nam dao

da privremeno u njemu boravimo.

Pomozi nam da nikada ne prestanemo,

zajedno s našom braćom i sestrama migrantima,

hoditi prema vječnom boravištu

koje si nam Ti pripravio.

Otvori naše oči i naša srca,

da svaki susret s osobom u potrebi

postane susret s Isusom, tvojim Sinom

i našim Gospodinom. Amen.


Izvor: Vatican News - sc; aa

Foto: Pixabay

Radio Marija

12:10 Glazba
13:00 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2022
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.