bozo

 

Što je sadržaj te izazovne riječi, odnosno pojma? Zašto o njoj toliko mislimo, govorimo i raspravljamo? Zašto je toliko želimo i branimo?


U ovoj i sljedećim kolumnama pokušat ćemo pronaći prave, zadovoljavajuće odgovore na spomenuta i mnoga druga pitanja vezana uz poimanje i življenje slobode.
Kao vjernici znamo da je i Bogu izuzetno važan taj pojam. Naravno, ne samo teorijski već prije svega kao jedna od bitnih sastojnica svake osobe. Biblija, odnosno riječ Božja isprepletena je mislima, riječima i praktičnim prikazivanjem življene slobode.
Prije nego što 'zagazimo' u samu srž slobode u svoj njezinoj punini, zastanimo i promislimo i dajmo sami sebi iskren i pošten odgovor na pitanje: kako ja osobno shvaćam i živim slobodu?
Budući da ćemo razmišljanje o slobodi pratiti korak po korak, odlučimo se na ozbiljan pristup ovom zadatku koji nam može i treba poslužiti kao jedan oblik duhovne obnove.
Koji je naš zadatak u svemu tome što sam naveo? Nije riječ o tome da sam ja aktivni a vi pasivni sudionici ovoga duhovnog procesa. Ne, nikako! To ne bi donijelo željene plodove. U ovom slučaju metoda predavač-slušatelj brzo bi nas zasitila i po svoj prilici sve bi ostalo na još jednom blijedom pokušaju da na brzinu shvatimo ono za što je potrebno malo dublje 'zaorati' ispod površine same vanjske pojavnosti.
Naš je zadatak zajednički. Bez obzira što ćete vi jednom čitati na jednom mjestu ono što sam ja jednom napisao na drugom mjestu i bez obzira što se to naše pisanje i čitanje ne događa istodobno niti na istom mjestu, ipak sam uvjeren da postoji mogućnost našeg 'kontakta' i suradnje. Kako? Tako da imamo povjerenje jedni u druge – ja u vas i vi u mene. Vi i Ja vjerujemo u našu obostranu dobrohotnost, osposobljenost i spremnost na suradnju. Naravno, sve to ovisi o našoj slobodnoj volji kojom ćemo se odlučiti za spomenutu suradnju.
No, kao vjernici kršćani trebali bismo znati i imati na umu da nakon naše dobrohotne i slobodne odluke vezu među nama uspostavlja zapravo Duh Božji. On bez problema može i hoće premostiti razmak prostora i vremena među nama. Naime, sv. Pavao nas poučava ovako: „Gospodin je Duh, a gdje je Duh Gospodnji, ondje je sloboda“ (2 Kor 3,17).
I eto, u ovim riječima, odnosno u ovoj pouci možemo pronaći ohrabrenje i poticaj da pratimo i aktivno sudjelujemo u ovim duhovnim aktivnostima, ne samo razmišljajući o temi slobode, već i na način propitivanja kako je sloboda prisutna u mom praktičnom svakodnevnom životu.
Kao prvi korak neka nam bude pitanje: Jesam li slobodan?
Naravno da nije dosta odgovoriti na brzinu i površinski, već trebamo imati argumente za svoju tvrdnju i odgovoriti na potpitanje: Zašto sam uvjeren da sam slobodan, odnosno da nisam slobodan?
Dragi prijatelji, nemojmo se iznenaditi ako u potrazi za argumentima i objašnjenjima svoga odgovora na postavljeno potpitanje u jednom trenutku upadnemo u neki oblik neugode, pa i ljutnje koje nas mogu potaknuti da odustanemo od promišljanja o temi slobode.
A zašto može doći do takve blokade? Zato što ćemo možda, nakon što zagrebemo ispod površine, osjetiti ili na neki način 'čuti' nutarnji glas koji nam sugerira da zapravo nismo slobodni ili barem nismo na način na koji bismo željeli. S druge strane naše vanjske okolnosti nam pokazuju da tu željenu slobodu ne možemo dohvatiti i da smo se više puta opekli pri pokušaju uspostave takve željene slobode. I onda rezoniramo otprilike ovako: Kojeg smisla ima razmišljati i razglabati o nečemu na što ne mogu utjecati, što ne mogu promijeniti? Sve to može me samo dodatno oneraspoložiti i frustrirati. Najbolje zatvoriti temu, ostaviti je psiholozima i teolozima neka o njoj govore i pišu koliko ih je volja i što ih je volja, a ja ću živjeti u skladu s životnim datostima i mogućnostima.
No, da je to jedina solucija, onda bi bilo od mene i od vas besmisleno da se ipak odlučimo 'mlatiti praznu slamu'.
Uvjeren sam da ipak postoji druga neusporedivo bolja solucija kad je riječ o slobodi. Kako znam? Na temelju čega to tvrdim? Prije svega oslanjam se na riječ Božju, a zatim na vlastito iskustvo i objektivno promatranje onoga što se događa u društvenim odnosima. Što nam tvrdi riječ Božja? Tvrdi nam ovako: „Za slobodu nas Krist oslobodi!“ (Gal 5,1). A što nam savjetuje ta ista riječ? Savjetuje nas ovako: „Držite se dakle i ne dajte se ponovno u jaram ropstva!“
Dakle, predlažem svima da uzmemo navedene riječi iz Pavlove poslanice Galaćanima kao stabilni temelj svakog našeg razmišljanja i vrednovanja slobode.

 

 

 

Radio Marija

00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Hodaj uza me i budi mi prijatelj - tema: Mentalno zdravlje djece i mladih; gosti: Nikolina Kolić Antunović i Ivana Jurić; ur. i vod.: Ines Sosa Meštrović
01:30 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.