p Fridl Palmoticeva

Obraćenje možemo izraziti riječima: prijelaz iz tame u svjetlost. Pokušajmo domisliti ovakvo razmišljanje o današnjem čovjeku kršćaninu.
Jedno od zaprepaštavajućih otkrića dubinsko-dinamičke psihologije bila je spoznaja da zaborava nema. Sve ono što smo učinili, što smo iskusili, sve to živi i dalje u nama i djeluje. Čovjek je odjednom osjetio užasan grč: nepopravljivost prošlosti.
Na sreću, to nije tako. Iz vlastitog iskustva znamo, da je čovjek sposoban za jedan duhovni „stop“, tj. da stane načas i što će nositi u svoju budućnost. To drugim riječima znači, da se osobna zrelost, hod prema punijem čovještvu ostvaruje po obraćenju; da otkidamo sebe od vlastite grješne prošlosti i da unutar vlastitoga života razdvajamo dobro od zla. Taj proces ima tri etape, tri stupnja:
1.Žaljenje: Čovjek stvara sebe svojim činima. Nakon svakog dobrog ili lošeg čina mi postajemo drugačiji; naša prošlost živi i djeluje u nama.
Što znači žaliti nešto? Radi se o konstataciji.: „Slobodno odabrana pro-
šlost mogla je biti i drugačija, i bilo bi bolje da je bila drugačija.“
Žaljenje je unutarnji pokret, znak, da čovjek zna biti nezadovoljan samim sobom. Žaljenje izražava ovo: „Ja znam svoju bijedu, boli me i žalim što sam griješio; žao mi je da nisam postao drugačiji“. To je čas istine, kad čovjek opaža sebe onakvim kakav jest. Žaljenje, dakle, nije obična konstatacija, ono je sud izrečen nad samim sobom: Ja nisam dobar ( muž, žena, mladić, djevojka...). Ako je taj sud negativan, javlja se osjećaj stida.
2. Stid je druga etapa u procesu obraćenja. Osjećaj stida ima smisla samo prema osobama koje volimo. Što izražava stid? „Ovakav, kakav sam sad, ne mogu ti se darivati: vlastitom krivnjom nosim tamu u sebi.“
Izvrstan primjer o toj fazi obraćenja daje nam evanđelje. Radi se o izdaji Jude i o izdaji Petra. Obojica su pokušali nadvladati svoju sramotnu prošlost. učinili su prvi korak: bilo im je žao. no kod drugog koraka dolazi do tragične razlike: Juda se gubi u svom stidu, Petru postaje izvor novog darivanja. Juda gleda samo na tamu u sebi, Petar se okreće prema onom malom svjetlu, što je ostalo u njemu. Juda je žalio, ali se nije kajao. Petar je žalio svoju prošlost, stidio se i kajao. To je ono novo, to je treći korak u procesu obraćenja.
3. Kajanje. Konačno i istinsko oslobađanje od grješne prošlosti moguće je samo u ljubavi. Potrebno je da čovjek čuje osloboditeljsku riječ: „Ljubim te, unatoč svemu!“ Na ovu ljubav čovjek odgovara riječima: „Nisam dostojan!“
Sjetimo se potresnog primjera izgubljenog sina i njegova oca. U njihovu susretu odigrava se upravo ovaj proces, ova vječna igra praštanja, ljubavi i obraćenja. Otac jasno daje na znanje sinu da ga voli unatoč svemu što je bilo. Sin počinje svoju ispovijed: „Nisam dostojan.“ ali se ipak dariva, baca se ocu u naručje.
Zašto je kajanje tako važan trenutak obraćenja? Zato, jer u činu kajanja mi postajemo svjesni da se je jedan dubinski dio našega bića uspio otrgnuti od zla, upravo onaj dio, koji izriče: „Nisam dostojan!“
Bog nas je unatoč svemu ljubio. On je izrekao svoju božansku osloboditeljsku riječ..( Ako te majka zaboravi...).
Ako postoji taj uvid u sebe, može početi veliko razdvajanje između dobra i zla. Svako razdvajanje je bolno. A ovdje se radi o dijeljenju vlastitog ja, cjelinu svoga bića koja je nastala iz dobra isto kao i zla. Zlo treba izbaciti, a time se ruši jedan svijet. Ali na tim ruševinama naziru se obrisi jednog novog, svjetlijeg, ljepšeg..
Postoji li ta točka svjetlosti, kojoj se možemo okrenuti, kad nam se raspada naša slika o sebi? Postoji.. Kad budem uzdignut, sve ću privući k sebi. Isus sve privlači, jer je u Njemu sve svjetlost. U Njemu nema tame. Zanimljiva je okolnost, da Isus nije poznavao kajanje. Iz njegovih usta nismo nikad čuli ni jednu ispovijed. Zašto? Njegov život je bio sasvim svjetlost, bez tame. Zbog toga je On ona svjetla točka, prema kojoj moramo gledati, ako želimo povećati svjetlost svoga života. Ljubav prema njemu daje nam snagu da rastemo u čovječnosti i da budemo sretni. Dopustimo da se to dogodi. A m e n !

 

Radio Marija

17:00 KAD SE ZEMLJA BRANILA - serijal emisija uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje; gost: Ante Ljubić, predsjednik Udruge policije Vukovarskih policajaca Domovinskoga rata
17:45 Glazba
18:00 Sveta misa - prijenos iz Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku; svetu misu u crkvi sv. Frane predslavi srijemski biskup mons. Fabijan Svalina
19:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.