U Križevcima je u nedjelju, 10. listopada svečano proslavljena 120. obljetnica doseljenja Ukrajinaca u Hrvatsku.
Slavlje je počelo zahvalnom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice na kojoj su se okupili brojni vjernici, među ostalima i veliki broj hodočasnika – grkokatoličkih Ukrajinaca iz svih krajeva Hrvatske, zatim mladi grkokatoličke Župe sv. Barabe iz Beča, hodočasnici iz Slovenije i Ukrajine. Nazočili su veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj Vasyl Kyrylych, koprivničko-križevački župan Darko Koren, predstavnici grada Križevaca i Vlade RH. Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga služio je križevački vladika Milan Stipić uz susluženje vikarnog biskupa kijevsko-galičkoga iz Ukrajine mons. Stepana Susa, vikara za grkokatolike Austrije o. Yurija Kolasa te brojne svećenike Križevačke eparhije i Ukrajine. Liturgiju je pjevao kvintet crkve Sv. Petra i Pavla iz Lavova i Zbor grkokatoličke katedrale Križevci pod ravnanjem Mladena Pleša. Liturgiju, koja se služila na hrvatskom, ukrajinskom i staroslavenskom, prenosila je na prvom programu Hrvatska radio-televizija.
U homiliji vladika Stipić, osvrćući se na pročitani evanđeoski odlomak o uskrišenju sina udovice iz Naina, rekao je da Bog intervenira izvanrednim djelovanjem u redoviti tijek stvari kako bi pobudio vjeru i samilost u narodu. „Ova udovica iz Naina slika je svih nas ljudi koji trpimo svoje boli gubitke i osobne i životne tragedije. Svi se možemo naći u situaciji beznadnosti, tuge i izgubljenosti“, rekao je. Vladika Stipić osvrnuo se i na tri globalna pitanja koja su važna za vjernike današnjice i ljude uopće, a to su: obitelj i odgoj budućih naraštaja, dostojanstvo ljudskog života i pitanje ljudskog zdravlja odnosno pandemijsku krizu. „Kršćanski pogled na svijet je kristocentričan, što znači da na evanđeoskom principu kreiramo odgovore na ova društvena i socijalna pitanja. O obiteljskom i bračnom životu i odgoju govori naš veliki crkveni naučitelj sv. Ivan Zlatousti: Ljubav muža i žene jest snaga koja veže društvo zajedno. Muž će uzeti oružje u ruke i čak dati svoj život da bi obranio tu ljubav. Kada među mužem i ženom vlada sklad, djeca su dobro odgojena, kućanstvo se uredno vodi te susjedi, prijatelji i rođaci hvale postignuto – kaže sv. Ivan. Tako nastaje velika dobrobit za obitelji i državu. Kada nije tako, onda se sve raspada i nastaje nered. Kršćanima je više od svih drugih zabranjeno ispravljati posrtaje greške silom. Čovjeka je nužno učiniti boljim primjerom, a ne silom. Mi nemamo vlast danu zakonom ispravljati grešnike, a kad bismo ju i imali, ne bismo se njome znali služiti, jer Bog daje krunu onima koji se suzdržavaju od zla svojom voljom, a ne silom“, naglasio je vladika Stipić.
„Čuvanje dostojanstva ljudskog života za kršćanina treba biti na prvom mjestu jer na njega gleda kroz biblijsku prizmu. Život je plod Božjeg stvaranja u suradnji s ljudskom prirodnom ljubavlju, stoga je u rukama Božjim. Ljudi imaju mogućnost uništiti ljudski život, ali nemaju na to prirodno pravo. Svaka osoba ima pravo na svoj život od začeća do prirodne smrti. Život je lijep, jedinstven i neponovljiv, ispunjen je trpljenjem, ali i srećom i svoju puninu ima u vječnosti“, istaknuo je biskup Stipić. Još se osvrnuo i na pitanje ljudskog zdravlja, osobito zbog pandemijske krize. „Mi kršćani pozvani smo na strpljivost i brigu jednih za druge. Svi naši postupci trebaju biti potaknuti iskrenom ljubavlju za svoj život i za život bližnjega, ali isto tako naša kršćanska vjera nas uči kako je sloboda odlučivanja bez ikakve vrste prisile ili uvjetovanja velika svetinja osobito kad je u pitanju ljudsko zdravlje“, pojasnio je vladika.
Govoreći o 120. obljetnici doseljenja grkokatoličkih Ukrajinaca u Hrvatsku, vladika Stipić je rekao: „Veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života Ukrajinaca imala je Grkokatolička Crkva, točnije Križevačka eparhija. Ubrzo nakon doseljenja izgrađene su crkve, osnivaju se župe u sastavu Križevačke eparhije i to Bukovlje odnosno Slavonski Brod, Gornji Andrijevci zatim Kaniža i Šumeće, Sibinj, Lipovljani, a pored crkava niču kulturna društva i domovi te školski razredi s ukrajinskim jezikom. Ukrajinci su tada imali izrazito pozitivnu i progresivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države. Brojni su svećenici bili iz redova doseljenih Ukrajinaca i njihovih potomaka. U današnje vrijeme Ukrajinaca grkokatolika ima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu te drugim urbanim središtima. Dragi vjernici grkokatolici ukrajinske narodnosti i porijekla današnja sveta liturgija je zahvalna služba Božja za 120 godina zajedničke povijesti u našoj domovini Hrvatskoj. Hvala Bogu na zajedničkim uspjesima i radosti, ali i na zajedničkim nevoljama i patnjama sve nas je to povezalo u jedno. Vi te bogatstvo hrvatskoj zemlji i Katoličkoj Crkvi na ovim prostorima. Ja, kao vaš biskup u svoje ime i uime čitave Križevačke eparhije kojoj od prvog dana pripadate čestitam od srca jubilej doseljenja na ove prostore i zahvaljujem vam svima na svakom trudu i doprinosu u životu i rastu naše samosvojne Crkve i na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova“.
Posebnu zahvalu na kraju liturgije, uime velikoga nadbiskupa Ukrajinske grkokatoličke Crkve Svyatoslava Shevchuka izrekao je vikarni biskup Stepan Sus. Poslije podne u Hrvatskom domu u Križevcima izveden je kulturno-umjetnički program na kojemu su sudjelovala folklorna društva i skupine: KUD „Križevci“ i KUD „Prigorje“, ukrajinske zajednice iz Zagreba, Rijeke, Vukovara, Slavonskog Broda, Lipovljana, Kaniže, Šumeće te profesionalno društvo iz Ukrajine, Plesni ansambl „Dyvocvit“ iz Ivano-Frankivska.