<a href=

Župnik iz Kosinja vlč. Pero Jurčević iznio je svoju tjeskobu zbog patnje ljudi Gornjeg Kosinja od kojih se traži da napuste svoja ognjišta da bi se to selo, iznimno bogate povijesti i kulture, potopilo za potrebe proizvodnje električne energije, istaknuto je u izjavi iz Biskupskoga ordinarijata Gospić koju prenosimo u cijelosti.

Ne ulazeći u pitanje koliko bi se zbilja proizvelo električne energije s potapanjem cijelog jednog sela, znajući da u većem dijelu godine u rijeci Lici jedva da ima vode, a i sadašnje akumulacijsko jezero „Kruščica“ kroz veći dio godine bude poluprazno, nameće nam se drugo pitanje: zar je danas zaista potrebno potapati selo i tjerati ljude s njihovih ognjišta da bi se proizvelo nešto električne energije koja se može proizvoditi na mnoge druge načine?

Svi se mi žalimo kako nam se Lika, koja je bez sumnje jedno od najljepših predjela naše Domovine, prazni stanovništvom, i svi, barem deklarativno, želimo da se omogući ljudima ostanak na ovim prostorima te da se povrate i oni koji su otišli, a kojima je Lika bez sumnje ostala u srcu, a evo sada to isto stanovništvo sami tjeramo iz Like!

Župnik nam je predočio oko 450 potpisa ljudi Kosinja (a to je ogromna većina) koji se protive tom projektu potapanja sela i prisili da oni napuste svoju rodnu grudu. Ljudima Like još su uvijek jako živa tragična iskustva progonstva sa svojih ognjišta tijekom Domovinskog rata, i oni koji su to poživjeli dobro znaju koliko je to bolno. Pa zar im u slobodi i miru trebamo priuštiti takva iskustva?

Nije suvišno spomenuti da se s tim potapanjem potapaju i mnogi kulturni spomenici tog povijesnog mjesta. Među njima je i crkva iz 1692 godine. Čudno je da se Ministarstvo kulture ne protivi ovom projektu uništavanja vrijednih spomenika kulture, a često pravi probleme kada se bez njihova odobrenja rade mali zahvati na nekim spomenicima daleko manje vrijednosti nego što su ovi. Nameće se zaključak kako je, kada su u pitanju projekti velike zarade, dopušteno gaziti sve vrijednosti.

Mi, svećenici Gospićko-senjske biskupije, pozivamo odgovorne da još jednom premisle i preispitaju navedeni projekt, saslušaju ljude tog kraja, uspostave s njima bolji dijalog, te izbjegavaju nasilna djelovanja kao što su bila ona o prekapanju staroga groblja što je jako uznemirilo žitelje sela.

Radio Marija

12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! - dječja glazba
13:00 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.