biskup Palic Petar misaMostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić predslavio je misu na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, u utorak 14. rujna, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, kojom je proslavljena svetkovina posvete katedrale.

Mostarsku katedralu posvetio je 14. rujna 1980. kardinal Franjo Šeper. To je ujedno dan na koji je 1980. biskup Petar Čule predao biskupsku službu biskupu Pavlu Žaniću, a 2020. biskup Ratko Perić biskupu Petru Paliću. Na isti blagdan mons. Ratko Perić zaređen je za biskupa.

Uz obljetnicu posvete katedrale, biskup Palić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, župnik na Humcu fra Ljubo Kurtović, župnik i rektor Svetišta u Studencima don Ivan Perić, župnik u Međugorju fra Marinko Šakota i župnik u Posuškom Gracu fra Valentin Vukoja proslavili su 25., a don Mihovil Zrno i don Marko Kutleša 50. obljetnicu svećeničkog ređenja.

„Ovom euharistijom Gospodinu želimo reći hvala za mnoga dobročinstva kojima nas svakodnevno obasipa: za milost vjere, za Crkvu i svetost njezinih članova, za ljude koje nam Bog stavlja na životne putove, za sakramentalnu milost biskupskoga i svećeničkoga reda, za dar Bogu posvećenog života, kao i za sve one koji su nam prethodili na putu vjere. Zahvalno ih se i s molitvom u srcu spominjemo“, rekao je na početku homilije mons. Palić.

„Danas zahvaljujemo za Križ i križeve; za križ po kojemu nas je Gospodin Isus otkupio i u kojemu i svi naši križevi nalaze svoj smisao. Zahvaljujemo Gospodinu i za ovu našu katedralu, koja je na današnji dan posvećena, kao i za sve dobročinitelje koji su pomogli u njezinoj izgradnji“, dodao je.

Biskup se u homiliji obratio i svećenicima. „U otajstvu križa rođeno je i naše svećeništvo. Biti svećenik danas znači u prvom redu prihvatiti logiku križa, ne život egoizma, nego život darivanja i odgovornosti u poslanju, život umiranja sebi, da bismo mi i drugi mogli živjeti. Biti svećenik danas znači moliti se Gospodinu da od naroda udalji suvremene ‚zmije‘ svih oblika i svih načina ugriza“, ustvrdio je osvrnuvši se na prvo čitanje iz Knjige Izlaska.

„Biti svećenik danas znači ljubiti Krista u njegovu otajstvenu tijelu, Crkvi. U Crkvi blista sjaj svetosti tolikih njezinih sinova i kćeri. Bilo ih je u prošlosti, ima ih i danas. I mi smo pozvani uvrstiti se u taj zbor. Danas su to ljudi koji ojačani Kristovim Duhom daju svjedočanstvo evanđelja i naviještaju ga, slave euharistiju i sakramente i žive vjeru, koja je u ljubavi djelotvorna (Gal 5,6)“, kazao je otac biskup.

Dodao je da je „usredotočenost na Isusa Krista, živoga Gospodina i njegovo evanđelje prvo i osnovno što se traži od onoga tko jest i od onoga tko želi biti i postati svećenik“.

Otac biskup homiliju je završio molitvom. „Gospodine Isuse, sa svoga križa gledaš nas i ljubiš. Neka tvoja ljubav siđe na našu žednu i suhu zemlju, na one osjećaje u nama koji kao da nas odvajaju od Tebe. Neka naše oči uvijek susretnu tvoje i nikada se ne okreću od Tebe. Neka naše srce uvijek bude spremno ići za Tobom na Tvoju riječ. Marijo, Majko Crkve i sveti Josipe, budite nam zagovornici i pomoćnici na našem putu, do konačnog susreta u ‚obećanoj zemlji‘, u vječnosti.“

Misu su suslavili vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, kotorski biskup Ivan Štironja, umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić te mnogi svećenici. Sudjelovalo je i mnogo bogoslova, sjemeništaraca i časnih sestara. Pjevanje je predvodio katedralni zbor Marija, orgulje je svirala s. Matea Krešić, a zborom ravnao don Dragan Filipović.

Fra Miljenko Šteko obratio se nazočnima na kraju mise u ime jubilaraca, upitavši što bi mogli vidjeti na izvorištu svoga zvanja ako bi se osvrnuli na svoj dosadašnji život.

„Vidio bih sliku duge staze, a na početku staze maloga i pomalo začuđenoga dječaka kako oprezno zakoračuje na stazu, poput nekoga tko zakoračuje u sasvim nepoznato. Na stazi dječakovi koraci, polagani, nekada nesigurni, čak možda i uplašeni, tragovi propitkivanja i traženja. Staza vijuga prema sadašnjosti, a na njoj se zapažaju sve smjeliji tragovi dječakovih stopa.“, rekao je.

„Slika staze može se u mislima i okrenuti: može se promatrati iz sadašnjosti prema prošlosti, na tragu one izreke danskoga filozofa Sörena Kierkegaarda: Život se mora živjeti odnaprijed, ali razumjeti ga se može samo odnazad, nastavio je.

„I to je čudesno, jer kad se tako pogleda, pokraj dječakovih tragova vide se i nečiji doista krupniji tragovi. Sa svakim krupnim tragom dječak je postajao odvažniji, ustrajniji, milosniji i sigurniji. Čitajući odnazad naziremo kako nas je vodila Božja ruka, inače ne bismo stigli do ovoga slavlja. Božje stope išle su ukorak s nama i dovele nas do ovoga dana“, kazao je fra Miljenko.

Osvrnuo se i na Sinaj gdje je Mojsije donio Zapovijedi. „Biblija bilježi da su to bile dvije ploče Svjedočanstva, ploče kamene, ispisane prstom Božjim (Izl 31, 18b). I mi večeras možemo s pravom reći da je naša životna povijest više pisana Božjim prstom nego našim.“

„Zato večeras u vaše i svoje ime ponizno zahvaljujem Svemogućemu Bogu za sve što nam je učinio na našemu životnom putu: Hvala Ti, Gospodine, što si nas stvorio tako čudesno (usp. Ps 139, 14). Hvala Ti što si nas pozvao u Crkvu svoga Sina. Hvala Ti što si nam u srce usadio klicu svećeničkoga poziva i dao da se ona posve razraste, rascvjeta i donosi plodove dostojne obraćenja (Mt 3, 8) i Kraljevstva (Mt 21, 43). Hvala Ti za sve one koji su nas molitvom, dobrotom pa i materijalnim sredstvima pomagali na našim putevima. Hvala Ti, Gospodine, što si nam podario milost kako bismo na našemu putu i mi mogli pomagati drugima. Hvala Ti, dobri Bože, za ovaj dan naših jubileja u kojem se slavi i posveta katedrale Marije Majke Crkve uz prisjećanje i svih ostalih događajnica! Dragi kolege i sujubilarci, neka dadne Gospodin da se svećeništvo u nama dovrši do pune mjere Božjeg plana s nama. Sretan i blagoslovljen srebrni jubilej i sve druge obljetnice!“, zaključio je fra Miljenko, izvještava Radio Mir.

Čestitke u ime svećenika i vjernika jubilarcima je uputio generalni vikar don Nikola Menalo. Druženje je nastavljeno u katedralnoj dvorani, izvijestila je Crkva na kamenu.

Radio Marija

08:20 Glazba
08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa
08:45 Glazba
09:00 Mali vrt - tema: Sveci; sudjeluju djeca DV Jordanovac; ur. i vod.: Petra Ćurlin

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2026
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.