Na svetkovinu sv. Roka, 16. kolovoza, Riječani su se prisjetili povijesti štovanja ovoga sveca te na inicijativu župnika Župe Uznesenja BDM, mons. Sanjina Francetića, uz ulazna vrata dvorišta ove najstarije riječke župne crkve blagoslovljen je pil s reljefima sv. Roka, sv. Benedikta i Skolastike, sv. Mihovila i sv. Josipa.
Govoreći o povijesti štovanja sv. Roka, mons. Francetić je istaknuo godinu 1599. kada je u Rijeci zavladala pandemija kuge. Građani Rijeke zavjetovali su se svetom Roku i započeli graditi crkvu na prostoru između današnje župne crkve Uznesenja BDM i Osnovne škole Nikola Tesla. Crkva je blagoslovljena 1609. godine i ta godina stoji na reljefu blagoslovljenog pila. Objašnjavajući zbog čega su ostali sveci uklesani u kamenom pilu, kazao je da su se kroz povijest Riječani utjecali sv. Josipu, o čemu svjedoči sačuvani kip koji je obnovljen i stoji u župnoj crkvi na oltaru sv. Franje Paulskoga, a na poziv Riječana u grad su 1656. došle sestre Benediktinke. U klauzuru su ušle 20. srpnja 1663. i ostale do 1915. godine kada je srušena zavjetna crkva sv. Roka i benediktinski samostan. Okolnosti u kojima živimo poticaj su nam i prilika da obnovimo zavjete naših starih i sami se zavjetujemo Bogu po zagovoru njihovih svetih, poručio je mons. Francetić.
Reljefe na pilu izradio je mag. art. Silvestar Ninić, a inicijativa se rodila na Stepinčevo 2017. godine. Misno slavlje tada je u župnoj crkvi predvodio gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović i prije Euharistije, u razgovoru s mons. Francetićem, ukazao na nužnost revitalizacije sakralne baštine ove najstarije riječke župne crkve. Zbog toga su na ulaznim vratima dvorišta postavljena dva glagoljska slova “Alfa” i “Omega”, a koja izražavaju vjeru u Boga, stvoritelja i svedržitelja. “Budući da je u ovoj riječkoj crkvi stolovao glagoljaški kaptol, na vratima su glagoljska slova kojima se nadovezujemo na latinska slova Afa i Omega, a sada su slova AZ i S višeznačna jer označavaju početak i svršetak, ali i posvećuju početak Ivanova evanđelja ‘U početku bijaše Riječ – iskon bi slovo’. Stup koji je u neposrednoj blizini portuna je samostojeći i do sada nedovršen pa je na vrh postavljen kapitel sa četiri plohe na kojima je prikazan sveti Rok s godinom kada je posvećena crkva sv. Roka 1609. Na drugoj plohi su sv. Benedikt i Skolastika braća blizanci, sv. Benedikt – osnivač monaške duhovnosti zajedno sa sestrom Skolastikom i osnivači benediktinskog reda s godinom 1663. kada su sestre došle u naš grad i ušle u klauzulu dana 20. srpnja 1663.”
Budući da je ova godina u Katoličkoj Crkvi posvećena sv. Josipu, na jednoj od ploha nalazi se i ovaj svetac, dok je na četvrtu uklesan lik sv. Mihovila koji je uz sv. Josipa zaštitnik Katoličke Crkve i Božji borac. Mons. Francetić izrazio je nadu da će ovaj pil podsjećati mnoge na Božju stvarnost i prisutnost u gradu Rijeci, a što inače čine sakralne građevine. Križ koji je postavljen na vrhu stupa na kugli prikazuje Zemlju u koju je spasenje ušlo po križu koji je doista zaboden u nju i tako postao znak spasenja. Ovaj stup djelo je svih vas koji ste dali svoj prilog ili ćete se pomoliti i tako neprestano objavljati zavjete naših starih, rekao je mons. Francetić zahvalivši svim dobrotvorima na prilozima.
Zaključujući je kazao kako su mnogi sveci, pa i sam Isus Krist, bili privezani za stup tijekom mučenja. Zato je kroz povijest bilo uobičajeno da stupovi s likovima svetih budu postavljeni na javnim mjestima, a kao primjer naveo je stup s prikazom sv. Vida koji se nalazi na Trgu riječke rezolucije. Ujedinjeni s mnoštvom koje je o blagdanu sv. Roka hodočastilo Gospi Trsatskoj, kao zavjet u različitim bolestima ili riječko zaleđe Čudotvornom raspelu u katedrali sv. Vida, prije blagoslova pila mons. Francetić je s vjernicima slavio misu u zavjetnoj crkvi sv. Fabijana i Sebastijana u kojoj se nalazi oltarna pala s likovima sv. Roka i sv. Sebastijana.
Tekst i foto: Riječka nadbiskupija
