"Učinite što možete milošću Božjom da se hrvatski narod potpuno preporodi u Kristu i da sve bude prožeto Duhom Božjim, i pastiri i stado", povjerio je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac sestrama karmelićankama prigodom utemeljenja Karmela u Brezovici na Badnjak, 24. prosinca 1939. godine.

Uoči proslave njegova blagdana 10. veljače, donosimo reportažu "Stepinac i njegov Karmel" u tri dijela. O Karmelu u Brezovici i njegovom utemeljitelju govore priorica s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe (Ana Cvetnić) te sestre karmelićanke s. Marija Anita od Isusa (Anita Čulo) i s. Maristela od blaženog Alojzija Stepinca (Marija Mustapić).

Osim što je prostor molitve, sestre svjedoče da je Karmel i prostor u kojem se čuva bogata duhovna i materijalna baština bl. Alojzija Stepinca, koja se doživljava kao živa prisutnost u svakodnevnom životu zajednice.

Jedan od najvrjednijih predmeta koje sestre čuvaju jest Stepinčev kalež, dar njegova oca Josipa za mladu misu. Stepinčeva je želja bila da se tim kaležom i nakon njegove smrti nastavi prinositi euharistijska žrtva. Zato se i danas koristi na euharistijskim slavljima velikih svetkovina.

Osim kaleža, u Karmelu se čuvaju brojni osobni i liturgijski predmeti Blaženika: "Imamo četiri njegova osobna časoslova koje je koristio, velum, kaležno rublje, kip Gospe Karmelske koji je darovao sestrama kada su prešle iz dvorca u Karmel, a imamo i kamenje kojim je bio gađan u Zaprešiću", rekla je s. Marija Anita od Isusa prepričavši događaj Blaženikovog posjeta Zaprešiću 4. studenog 1945.

Posebnu vrijednost imaju i fotografije iz vremena gradnje Karmela te spomen-knjiga iz 1940. godine, u kojoj je bl. Stepinac ostavio vlastoručnu poruku sestrama.

Jedna od najznačajnijih relikvija jest i prvotni lijes u kojem je Blaženik bio pokopan, povjeren sestrama zahvaljujući postulatoru kauze beatifikacije i kanonizacije mons. Jurju Batelji. Obdukcija je pokazala da su otrovne tvari, kojima je Stepinac bio sustavno trovan, oštetile čak i cinčani lijes koji se nalazi u Karmelu.

Karmel i crkvu sestre doživljavaju kao veliku relikviju, jer je Stepinac osobno sudjelovao u njihovoj izgradnji. "Blagoslivljao je gotovo svaku ciglu, skupljao kamenčiće koji su kasnije ugrađeni u pod crkve, a u same temelje Karmela s jedne strane ugradio je sliku svetoga Josipa, a s druge strane škapular Gospe Karmelske", rekla je s. Anita.

S. Maristela od blaženog Alojzija Stepinca ispričala je kako danas sestre časte Blaženika. "Nema dana kada ga nećemo spomenuti", rekla je ističući da svakodnevno mole za njegovo proglašenje svetim. Tijekom godine obilježavaju važne datume iz njegova života te se prisjećaju važnih događaja iz povijesti zajednice povezanih s bl. Alojzijem.

"Tijekom godine kada molimo devetnice, redovito se služimo djelima koje je on ostavio. To su propovijedi prema Litanijama sv. Josipa ili Litanijama Gospi Lurdskoj. Isto tako ima sestara koje na ove bitne događaje imaju ili svoj ulazni dan u Karmel ili dan kad su započele novicijat ili dan kad su položile svoje zavjete pa je uvijek tada posebno radosno kod nas", pojasnila je s. Maristela.

Sestre ističu da je posebno snažno iskustvo bio dolazak Stepinčevih relikvija u Karmel 28. prosinca 2025. "Potajno smo se mi nadale jer smo čule da su u Krašiću njegove relikvije i da će se vratiti u Zagrebačku katedralu pa smo onda molile i razmišljale 'Možda bude, valjda nas nisu zaboravili'", rekla je s. Maristela.

"Nastala je nevjerica, suze, radost", prisjeća se. Doček Blaženika doživjele su kao povratak dragog prijatelja i duhovnog oca. "Činilo mi se kao da je opet tu s nama", svjedoči sestra, ističući da je taj događaj ostavio trajni pečat na zajednicu.

"Svojom prisutnošću nas je ohrabrio i ojačao u našoj želji da svoj redovnički poziv živimo na što savršeniji način. Ta njegova prisutnost i dolazak ostavile su trajni pečat i još se nekako više osjeća njegova pastirska briga za nas", rekla je s. Maristela o dolasku relikvija Blaženika i dodala: "Mogu reći i za sebe da mi se to činilo kao da jedan dobar prijatelj kojega nisam vidjela dugi niz godina je opet tu s nama."

Na kraju, sestre su govorile o današnjem životu u Karmelu. "Nas je sada u Karmelu 27, u početnoj formaciji je šest sestara, a ima još djevojaka za koje se nadam da će nam se ove godine pridružiti", kazala je s. Maristela istaknuvši kako je zanimljivo da su mnoge mlade sestre snažno privučene upravo likom blaženog Alojzija Stepinca.

Iako plodove svojih molitava često ne vide, sestre hrabro nastavljaju svoj put, uvjerene da ih zagovor Blaženika prati u molitvi za potrebe Crkve, Svetog Oca i domovine.


Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, u utorak 10. veljače 2026. godine, nadbiskup metropolit zagrebački mons. Dražen Kutleša predvodit će središnje euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici, s početkom u 18 sati. U euharistijskom slavlju, kao i svake godine, zahvalit ćemo Gospodinu za milosti koje po daru Blaženika primamo u našoj mjesnoj Crkvi i narodu te moliti za njegovu što skoriju kanonizaciju.

STEPINAC I NJEGOV KARMEL - prvi dio
STEPINAC I NJEGOV KARMEL - drugi dio