Zadnji dan trodnevnice uoči Stepinčeva predvodio biskup Šaško 0902202616

Misno slavlje zadnjega dana trodnevnice uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca, u ponedjeljak 9. veljače na spomendan sv. Skolastike, u Bogoslužnom prostoru na Kaptolu predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško.

Koncelebrirali su zagrebački pomoćni biskup mons. Vlado Razum, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. Juraj Batelja, župnik moderator Župe Zagreb-Šanci-Savica i dekan Resničkog dekanata preč. Piotr Maj, duhovnici u zagrebačkoj Bogosloviji vlč. Ivan Grbešić i vlč. Anto Pavlović te odgojitelj u Bogosloviji vlč. Toni Potrebić.

U uvodu je biskup Šaško rekao da "gledajući naš hrvatski narod, nema dvojbe da je za nas blaženi Alojzije svetačka dragocjenost koja nas, uz Blaženu Djevicu Mariju i svetoga Josipa, najviše okuplja diljem svijeta. U njemu lako prepoznajemo privlačnost života o kojemu liturgija govori da nam je primjer, zagovorna pomoć i izvor dioništva u Božjoj ljubavi." Zatim je, ističući da "svatko ima nekoga s kime ga je životno povezao blaženi Alojzije i potaknuo da mu bude pratitelj u radostima i brigama", pozvao vjernike da pred Gospodina stave ljude i potrebe, priznajući svoju grješnost.

Biskup Šaško istaknuo je u homiliji da o svetoj Skolastici nemamo puno podataka "znamo tek da je, zajedno sa svojim bratom Benediktom, prihvatila život u duhu monaške predaje." Rekao je da se zbog toga nameće pitanje: "Kako to da se u Crkvi nerijetko spominjemo osoba o kojima nema puno povijesnih podataka, koje za sobom nisu ostavile neki snažniji trag, spomenik, zapise? Kako to da ih se spominjemo stoljećima, u raznim okolnostima; da ih zazivamo u molitvama?"

Rekavši da su takva pitanja osobito izazovna u današnjem vremenu kada se mnogi trude biti poznati, viđeni, ugledni i stvoriti dojam o veličini uma, utjecaja i djela, ponudio je i odgovor. "Odgovor je - evanđeoski gledano - jednostavan: zrno je nedohvatljivo, ali su vidljivi njegovi plodovi. Najveća pohvala zrnu jesu njegovi plodovi. Crkva je tu snagu prepoznala u svome krilu, u Božjim ljudima, u onome za što je znala i zna da dolazi od Boga", kazao je biskup Šaško povezujući primjer sv. Skolastike i bl. Alojzija.
 

Govoreći o Isusovim riječima upućenima Marti da se brine i uznemiruje za mnogo, dok je Marija uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti, biskup Šaško upitao se što je to što nam se u životu ne oduzima. "Jesu li to: zdravlje, materijalna dobra, međusobni odnosi i povezanosti, radost, uspjeh pa i sam život? Zaključak se nameće: oduzima se u konačnici sve", kazao je.

Zatim je nastavio o važnosti Božje riječi. "Isus daje obećanje u Božjoj riječi koja ne prolazi (usp. Mt 24, 35; Lk 21,33). Sve će proći, i nebo i zemlja, ali ne i njegove riječi. Božja riječ ostaje. Mi ih slušamo, čitamo nakon dva tisućljeća, kada od Marte i Marije na zemlji nema ni prašine. No, riječ koju nam je Isus i večeras podario još uvijek vrijedi", rekao je mons. Šaško.

Naglasivši da je Radosna vijest jedino što nam se neće oduzeti, istaknuo je i proturječje jer je sav napor u ljudskome životu usmjeren prema nadvladavanju prolaznosti. "Sve što se zaustavlja na zemaljskome ima svoju konačnost i prestaje. Zapravo, od takvoga djela ostaje samo ono što je rođeno iz nesebičnosti i što je raslo snagom vječnoga", poručio je.

"Gledajući život blaženoga Alojzija, nije li se radilo baš o tome, o onome što je on izabrao i što nitko i ništa na zemlji ne može oduzeti. Zemaljska vlast nudila mu je ono što zemaljska vlast jedino može dati - prolaznost. A on je izabrao bolji dio i progovarao istinom, to jest - vječnošću. I kada su mislili da su ga najviše ograničili, on je postao slobodnijim; kada su ga pokušali sakriti i odstraniti, on je postao vidljivijim i prisutnijim. I kada je umro, nikada nije bio životniji", rekao je biskup Šaško.

Naglasio je da je baš zbog toga što je svjedočio vječnost, bl. Stepinac danas osporavan. Zatim je nastavio o njemu i njegovu mučeništvu: "Mučeništvo je trajni paradoks (para-dokeo): darivanjem života, spremnošću na umiranje i umiranjem za bližnje, umnaža se život, dakle nešto suprotno mišljenju koje je uvriježeno ili nametnuo kao istinito. U tome je smislu mučeništvo trajno kontroverznokontradiktorno."

Na kraju je poručio okupljenima: "I ako nam netko kaže da smo takvi: kontroverzni i apsurdni, nemojmo se ljutiti, ako misle na evanđeosko življenje, nego se radujmo, jer - dok smo takvi - ostat će najljepše, ono što nam se neće oduzeti, vječnost na zemlji, prisutna ljubav koja tješi i obnavlja. Nevidljiva, ali s obiljem ukusnih i mirisnih plodova", zaključio je biskup Šaško.

Liturgijsko pjevanje predvodile su časne sestre dominikanke uz vodstvo s. Slavke Sente, prof. te orguljsku pratnju prof. dr. sc. Marija Perestegija.


Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, u utorak 10. veljače, svečano euharistijsko slavlje u Zagrebačkoj katedrali s početkom u 18 sati predvodit će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Prijenos slavlja bit će moguće pratiti na Trećem programu HTV-a.


Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

 

Radio Marija

15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba
15:15 Krunica - Žalosna otajstva
15:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Ljubav nije ljubljena - s. M. Stela Filipović: Lk 7, 36-50

Dragi slušatelji Radio Marije, danas je treći dan ovogodišnjih proljetnih kvatri, korizmenih kvatri u kojima smo pozvani moliti za obraćenje i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 1251
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.