otvorenje svetkovine 25 004Proslava svetkovine sv. Mihovila, zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije, otvorena je Službom svjetla i pjevanim Povečerjem u nedjelju 28. rujna 2025. u katedrali sv. Jakova u Šibeniku.

Obrede je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić koji je na početku slavlja uputio riječi pozdrava i dobrodošlice. Homiliju je izrekao fra Mario Lemo, župnik župe i gvardijan samostana svetog Ante na Šubićevcu. U slavlju su sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, hvarski biskup Ranko Vidović, dubrovački biskup Roko Glasnović, mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski biskup Petar Palić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić i generalni tajnik HBK-a Krunoslav Novak.

U homiliji fra Mario Lemo podsjetio je kako Crkva 29. rujna slavi blagdan sv. Mihovila, Gabriela i Rafaela, trojice arkanđela čije je štovanje vrlo rašireno. „Sveti Mihovil se slavi kao nebeski vojskovođa koji se bori protiv Sotone i demona, sv. Gabriel kao navjestitelj Božje riječi, a sv. Rafael kao izlječitelj i pomagač. U našem gradu Šibeniku i biskupiji stoljećima se utječemo zaštiti svetog Mihovila“, poručio je.

Govoreći o Jubilarnoj godini i bulu pape Franje Spes non confundit (Nada ne razočarava), istaknuo je: „Nada je velika krepost koja je zaboravljena. Kršćanska nada nije jednostavno želja, znamenje, nije optimizam: za kršćanina nada je očekivanje, gorljivo, žuđeno očekivanje. U ovoj svetoj godini velikih jubileja 2025. – od Kristova rođenja, 1700. Nicejskog crkvenog sabora, 1100. krunjenja kralja Tomislava, 950. krunjenja Dmitra Zvonimira, 30. obljetnice VRO Oluja – možemo se i mi zapitati komu ili čemu se nadamo i koga čekamo?“

Fra Mario Lemo naglasio je kako u temelju svih ljudskih pitanja leži dvojba između života i smrti. „Zar gotovo svakoga dana ne čujemo uvjeravanja: ‘Ja pripadam sebi. Ja sam svoje vlasništvo. Ja odlučujem o svemu: o dobru i zlu, o pravednome i nepravednome, o istini i laži’? Ipak, ne treba dugo razmišljati da bismo vidjeli da o najvažnijim životnim pitanjima ne odlučuje čovjek. Ne odlučuje o svome začeću, ni o svome rođenju; ne odlučuje o svojoj konačnosti, o trenutku svoje smrti, čak ni onda kada misli da o tome može odlučiti. Svaka nova ideologija koja – uvijek iz materijalističkih razloga – želi ovladati čovjekom i svijetom, najprije uvjerava da joj je stalo do napretka i pokazuje svoja tehnološka dostignuća i moć, skrivajući pri tom stvarnu nakanu.“

Govoreći o smislu kršćanske nade, nastavio je: „Koga čekamo, u komu je naša nada? Eto dakle što očekujemo: Isusov povratak! Crkva zaručnica čeka svoga zaručnika! Crkva dakle ima zadaću održati zapaljenom i jasno vidljivom svjetiljku nade, da može nastaviti svijetliti kao sigurni znak spasenja. Moramo se, vrlo iskreno, zapitati: jesmo li doista svijetli i vjerodostojni svjedoci toga očekivanja i te nade? Žive li naše zajednice još uvijek u znaku prisutnosti Gospodina Isusa i u stalnom očekivanju njegova dolaska, ili su umorne, trome, bezvoljne?“

Posebno je naglasio kako je Isus Krist središte naše vjere: „Isus, umrli i uskrsli, središte je naše vjere. Sveti Pavao, izražavajući taj sadržaj u samo nekoliko riječi, kaže: ‘Krist je umro, bio pokopan, uskrsnuo, ukazivao se’. Kršćanska se nada sastoji upravo u ovome: pred smrću, gdje se čini da sve završava, stječemo sigurnost da se, zahvaljujući Kristu, zahvaljujući njegovoj milosti koja nam je dana u krštenju, ‘život mijenja, a ne oduzima’, i to jednom zasvagda.“

Na kraju homilije fra Mario Lemo preporučio je zagovoru svetog Mihovila hrvatsku domovinu, grad Šibenik i Šibensku biskupiju, kao i sve radosti i nade, žalosti i tjeskobe svijeta, s posebnim mislima za ratom izmučenu Ukrajinu te stradale u ratnoj Svetoj Zemlji.

Nakon homilije uslijedio je svečani čin polaganja prisege katoličkih skauta Šibenske biskupije. Stotinjak djece javno je obećalo vjernost Bogu, Crkvi i Domovini, što je unijelo dodatno svečano i radosno ozračje u otvaranje proslave svetkovine sv. Mihovila.

 

Izvor: Šibenska biskupija

Radio Marija

04:00 Glazba
04:30 Katehete – ur. i vod.: preč. Josip Kuhtić
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Sluga sam beskoristan (Lk 17,7-10)

Tražiš naše mišljenje, Gospodine, i pitaš za nekoga od nas. Meni govoriš. Dugačak je, naporan dan, ako zemlju na tvojem polju obrađujem kao što si...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Kolovoz 0172
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.