8 IMG 20250923 WA0030Treće nedjelje ovoga mjeseca, 21. rujna 2025., u znamenitom svetištu Blažene Djevice Marije Žalosne u Mrkoplju, u srcu gorskog kotara, dogodilo se još jedno snažno Proštenje. Dragi Bog je učinio da je dan bio iznimno lijep, sunčan, topao i miran. Tako prikladan za ovakvu proslavu u godini jubileja: Velikog Jubileja kršćanstva, nacionalnog jubileja 1100 godišnjice hrvatskog kraljevstva i 80.-te godišnjice mučeništva Stjepana Horžića, nezaboravnog mrkopaljskog kapelana koji svojim mučeništvom stoji uz bok kardinala Stepinca i bl. Miroslava Bulešića, a dat je ovom svetištu da ga promiče kao budućeg kandidata oltara.

Ne čudi stoga što je na prvoj misi služenoj u 8 sati župnik, Ante Zovko, čitao izvatke iz Horžićeve propovijedi koju je u ovome svetištu izgovorio, na Gospu žalosnu, 15.rujna 1943. Odzavnjaju i danas proročke riječi mladoga svećenika o Djevici Mariji: „Ona je majka svih ljudi, jer im je dala svog ljubljenog Sina, koji je izvor našeg života. Kada je rodila Sina, rodila je i sve nas, jer mi smo po njem primili snagu novoga života, primili smo jedan novi, božanski život. Marija od prvog početka sudjeluje u ovom božanskom djelu. Na anđelovo navještenje odgovorila je: Neka bude, i tim nam riečima dala Spasitelja i postala nam majkom (…) Marija je svojim žrtvama postala Kraljicom mučenika.

Danas je ponovno došlo vrieme mučenika i tko zna, ne će li Gospodin jednog dana i od nas tražiti nešto slično, i bit će blagoslovljen onaj  koja će  moći kazati: Sve, pa i život za Boga, i Božje zapoviedi, ali njih prekršiti ni za što!” Uz župljane Mrkoplja ovoj svetoj misi nazočilo je 30.-tak hodočasnika pješaka iz brodomoravičkog kraja. 

U 9 sati misu je predvodio Ivan Marković, župnik župa Gerovo i Hrib i upravitelj svetišta Gospe karmelske na Svetoj Gori. U ovom euharistijskom slavlju glavninom nazoče vjernici iz gerovskog kraja. U propovijedi je govorio o sv. Josipu. Osobito se usjeca u pamćenje poziv: „ Sve treba primiti iz Božje ruke imajući vjeru, nadu i ljubav kakvu su imali sv. Josip i Blažena Djevica Marija.”

U 11 sati središnje je euharistijsko slavlje, kojemu uz vjernike sa svih strana već godinama organizirano hodočaste vjernici ogulinskog dekanata. Misu je služio Tomo Nikolić koji je bio ujedno predvoditelj iznimno snažne i posjećene trodnevne duhovne priprave s temama:  „Svećenik i sv.Misa – značenje” prvoga dana, „ Otajstvo sv.križa” drugi dan i „Snaga krunice” zadnjega dana. U propovijedi govori o prizoru kada Marija u krilo prima mrtvo tijelo svoga Sina „kao vapaju boli nedužnosti”. „ Prije nego je izrekla svoje da, svoj fiat, nebo je stalo na jedan trenutak, nastao je muk, odlučivalo se sudbini cjelokupne stvarnosti. Marija je mogla reći i ne jer imala je potpunu slobodu odrediti se, no dogodio se Marijin da. Tada je u nebu nastalo klicanje i potpuna radost. Zašto? Jer po Njenom da  u našu je stvarnost mogao doći naš Otkupitelj i Spasitelj.”

U nastavku propovjednik je iznimno nadahnuto razmatrao Marijinih sedam žalosti.

Misno slavlje glazbeno je animirao Zbor BDM Žalosne sa svojim voditeljem i orguljašem Marjanom Padavićem. Za ovu prigodu zbor je, nakon petnaest godina opet obnovio “Hrvatska misa u D Duru” skladanu za Mladu Misu don Mislava Hodžića.

Zbor je pjevao i na hodočasničkoj misi u 16 sati. U njoj glavninom sudjeluju hodočasnici iz župa bakarskog dekanata, ali već godinama i župljani Župe Kantrida u Rijeci i na ovoj misi koncelebrira najviše svećenika. Ove godine ih je bilo šesnaest. Misu je predvodio i propovijedao Dražen Volk župnik Grada Grobnika. Iz njegova poticajnog razmatranja dao se naslutiti upit: Nije li danas , u ovom našem vremenu, najveća Gospina žalost vidjeti u što i kako današnji ljudi upropaštavaju (pre)dragocjeno darovano im vrijeme?

Proštenje bi bilo nezamislivo bez brojnih ispovjednika koji su se izmjenjivali u ispovjedaonicama svetišta od ranog jutra da kasnog poslijepodneva. Među njima osobito valja istaći o. Petra Nikolića iz Opatije, Ivana Šarića i Ivana Milardovića.

I ove je godine preko dvije tisuće vjernika prošlo kroz ovo marjansko svetište. Hodočasnici na svojim licima nisu skrivali radost duhovnog ushita i obogaćenja svim onim što su doživjeli u sadržajnom mrkopaljskom Proštenju 2025.

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

01:15 Glazba
02:15 Krunica - Otajstva svjetla
02:45 Glazba
03:30 Biti prijatelj – ur. i vod.: vlč. Anđelko Katanec

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Sluga sam beskoristan (Lk 17,7-10)

Tražiš naše mišljenje, Gospodine, i pitaš za nekoga od nas. Meni govoriš. Dugačak je, naporan dan, ako zemlju na tvojem polju obrađujem kao što si...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 0969
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.