drg scaled„Mučenici nisu samo žrtve, nego svjedoci – Božjeg ‘za’ čovjeku i ljudskog ‘za’ Bogu i bližnjemu. Čak i neprijatelju. To je srž kršćanskog mučeništva“, naglasio je Uzinić, dodajući kako današnje vrijeme ne traži krvavo mučeništvo, već svakodnevno svjedočanstvo ljubavi i služenja u običnom životu."

U nedjelju, 15. lipnja, u riječkoj katedrali sv. Vida okupili su se brojni vjernici iz Rijeke i okolnih krajeva na središnjem euharistijskom slavlju u povodu svetkovine Presvetog Trojstva i proslave blagdana sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke. Svečanu misu predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić, u zajedništvu sa sudskim vikarom Emilom Svažićem i povjerenikom za mlade Laurentom Kružićem, dok je liturgijsko pjevanje animirao katedralni zbor Cantores Sancti Viti.

Nadbiskup je u propovijedi povezao otajstvo Presvetog Trojstva s konkretnim pozivom na življenje ljubavi i služenja drugima. Citirao je pokojnog biskupa Tonina Bella koji je isticao da Presveto Trojstvo ne čini zbroj triju osoba, već jedinstvo odnosa u kojem svaka božanska osoba živi za drugu. „Bog nije zbroj, nego zajedništvo“, naglasio je Uzinić, „Bog je za nas – Otac, Sin i Duh Sveti – i pozvani smo i mi biti ‘za’ drugoga.“

Govoreći o čovjekovoj posebnosti pred Bogom, nadbiskup je istaknuo kako se ta posebnost najsnažnije očitovala u Isusu Kristu, Bogu koji je postao čovjekom da bi nas pomirio sa sobom. „Duh Sveti, treća božanska osoba, Božje je trajno ‘da’ i ‘za’ u odnosu prema nama. Po njemu je Božja ljubav razlivena u našim srcima i ta nas ljubav obvezuje“, poručio je. Posebno se osvrnuo na svetog Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, čiji blagdan Crkva slavi upravo u ovoj prigodi. Sv. Vid je kršćanski mučenik, a kršćansko mučeništvo je odgovor na Božju ljubav prema nama, kazao je Uzinić. „Mučeništvo je „za“ jer je ono krajnje služenje u ljubavi. Kršćansko mučeništvo, kao najuzvišeniji oblik ljubavi, je smrt onih koji umirući za Boga i bližnje, umnažaju svoju ljubav, svoju vjeru, svoju nadu. Oni s vjerom, nadom i ljubavi učvršćuju onu nadu da pšenično zrno koje pada u zemlju ne umire, nego donosi stostruk rod. Kršćanski mučenici i u nasilnoj smrti, s vjerom koja je povjerenje, zato postaju hodočasnici nade i svjedoci ljubavi. Zato je kršćansko mučeništvo uzor svakog autentičnog služenja. Ono je istovremeno i znak velike Božje milosti, a znak su te milosti i bogoslovne kreposti vjere, nade i ljubavi. Tako se zovu jer im je izvor u Bogu koji ih daruje ljudima i bez kojih bi mučeničke smrti bile samo jedna ružna stranica u povijesti čovječanstva. Njihova smrt bila bi još samo jedna tragična smrt. Mučenici nisu samo žrtve, oni su svjedoci – svjedoci Božje ljubavi i Božjeg „za“ nama i ljudskog odgovora na taj „za“ Bogu, ali i u ljubavi „za“ bližnjemu, čak i onima koji nas nasilno ubijaju jer kršćansko mučeništvo može se dogoditi samo ako se dogodi ljubav prema neprijateljima.“ 

U ozračju stote obljetnice utemeljenja Riječke biskupije, nadbiskup je istaknuo da Crkva danas više nego ikad treba ljude koji će živjeti „za“ druge. „Kao što su osobe Presvetog Trojstva jedna ‘za’ drugu, i mi smo pozvani biti ljudi za ljude – ne po nacionalnoj, klasnoj ni političkoj pripadnosti, nego po ljubavi. Po tome će drugi prepoznati Krista u nama i povjerovati“, poručio je okupljenima. „Od nas se ne traži mučeništvo krvlju, nego svakodnevnog svjedočanstva životom. Traži se mučeništvo ljubavi koja služi. U mjeri u kojoj u tome uspijevamo bit ćemo sjedinjeni s Isusom i po njemu s Ocem po Duhu Svetom koji nam je darovan i kojemu je najbolji znak prisutnosti u našemu životu. Po prisutnosti bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, jesmo i možemo biti dionici Presvetog Trojstva.“ Gledajući nas, drugi će povjerovati u Krista i u njegovu ponudu spasenja i moći će u nama, u kršćanima naše Riječke nadbiskupije, koja započinje svoje novo stoljeće, vidjeti na djelu Presveto Trojstvo, Božju ljubav, Božje „za“ ljudima, njegovo „za“ čovječanstvo, svakom čovjeku, a osobito bližnjemu koji je u potrebi, da mu se učinimo bližnjima, da budemo ljudi za ljude“, zaključio je Uzinić.

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! - dječja glazba
13:00 Čitamo knjigu - Christophe Henning: Lav XIV. - životni profil, ideje i izazovi
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva Anđeo Gospodnji

Svakoga dana u 12:00 h molimo Anđeo Gospodnji - u zajedničkoj molitvi prisjetimo se trenutka kada je Blažena Djevica Marija rekla svoje "Da!" Božjem planu...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 1739
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.