Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje u petak 30. svibnja, na Dan državnosti, u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.

U homiliji je nadbiskup Kutleša poručio kako smo ovdje "kako bismo Bogu zahvalili na daru slobode i državnosti koju je Hrvatska, nakon gotovo devet stoljeća, ponovo stekla krvlju naših branitelja i mudrošću političara. Očuvanje vjere i nacionalnoga identiteta tijekom dugih stoljeća pod tuđom vlašću znak je da nisu državne granice ni državne institucije ono što nam je jamčilo opstojnost. To su prije svega naša kršćanska vjera, jezik i kultura koji su nas i oblikovali kao naciju. Povijest nas uči da država i njezine institucije ne mogu zamijeniti naciju, kao što ne mogu zamijeniti ni obitelj iz jednostavnog razloga što su i obitelj i nacija naravna društva, a ne plod jednostavna dogovora."

Podsjetio je kako je Bog "protagonist naše povijesti i sila koja pokreće ovaj svijet. On nas je postavio na uzvišen položaj onih koji se diče Kristovim Imenom kako bi i usred ratova, progona, mržnje, prijezira, gladi, nemorala, pogaženog dostojanstva, njegova prisutnost ostala vidljiva po načinu na koji živimo."

"Ako drugi i odbacuju još nerođenu djecu, mi to ne smijemo činiti; ako su drugi nevjerni svojim ženidbenim drugovima ili provode život u požudama, nama to mora biti strano; ako drugi nadu polažu isključivo u moć i bogatstvo, nama to nije dopušteno; ako netko nasiljem odgovara na nasilje, to ne smije biti i naš način. A zašto? Zato što Bog po nama ljubi svijet i jer bi se svijet raspao bez te ljubavi", poručio je mons. Kutleša.

Nadbiskup je naglasio kako je križ, temeljni simbol kršćanske vjere, "jedan od prepoznatljivih znakova identiteta hrvatskoga naroda. Kroz stoljeća, a i danas, križ je prisutan na našim crkvama, u domovima, na zastavama i na grobovima naših branitelja. Križ nije samo znak patnje, nego znak pobjede života nad smrću, istine nad laži, vjernosti nad izdajom. Zato svaki pokušaj da se križ izbaci iz javnoga prostora, iz povijesnoga pamćenja ili današnje društvene zbilje, ne predstavlja tek ideološki stav, to je povreda ne samo osjećaja većine katolika, nego i čin prezira prema hrvatskoj povijesti i kulturnom identitetu hrvatskog naroda. Jer narod koji zaboravi križ zaboravlja ne samo svoju vjeru, nego i vlastite korijene, vlastite junake i vlastiti hod kroz povijest. Taj križ je i danas osovina povijesti i temelj nade, kako Crkve, tako i hrvatske domovine."

Nadalje, nadbiskup Kutleša poručio je kako "istaknuti važnost Crkve u suvremenoj Hrvatskoj nije preuzetnost, nego čin vjernosti poslanju koje je od Boga primila. Zar bismo se trebali sramiti što je Crkva u Hrvatskoj bila i ostaje čuvarica identiteta naroda, njegovih svetinja, jezika i kompas savjesti njezinih građana? Zar bismo danas trebali skrivati da je Crkva oblikovala savjest naroda i čuvala njegovu nadu, bila uz narod u progonstvima, u logorima i ratovima? Nije li to posvjedočeno u životima tolikih pastira, osobito blaženog kardinala Alojzija Stepinca i sluge Božjega kardinala Franje Kuharića? Blaženi je Stepinac u tamnici, bez mogućnosti da govori s narodom, postao simbol Crkve koja trpi, moli i čuva vjernost. Cijeli njegov život svjedoči da poslanje Crkve nije u službi politike, nego u službi savjesti i dobra duša. Kardinal Kuharić, u osvit slobode, uporno je ponavljao da je Crkva pozvana biti „savjest naroda“, i da se „samo istinom može graditi budućnost“. Njihov primjer pokazuje da Crkva, i kada je bez moći, nije bez utjecaja, jer ne živi svojom snagom, nego snagom onoga koji ju je postavio za svjetionik narodima."

Na kraju homilije nadbiskup je kazao: "Zamislimo Hrvatsku u kojoj svako dijete ima pravo na život i ljubav; Hrvatsku u kojoj brak i obitelj uživaju stvarnu zaštitu i poštovanje; Hrvatsku u kojoj se poštenje isplati; Hrvatsku u kojoj se svakom čovjeku, bez obzira na porijeklo, status ili vjeru, priznaje dostojanstvo i pravo na istinu; Hrvatsku u kojoj su škole sigurna mjesta odgoja i rasta u odgovornosti. To je Hrvatska koja crpi snagu iz svoje kršćanske baštine, ne kao iz muzejskoga izloška, nego kao iz živoga izvora. To je Hrvatska koja zna tko je, kamo ide i čime se ravna. To je Hrvatska u kojoj Blažena Djevica Marija, koju štujemo kao Kraljicu Hrvata, nije samo povijesna zaštitnica, nego Majka naroda koji se svakodnevno trudi živjeti evanđelje. Takva Hrvatska bit će ne samo vjerna svojoj prošlosti, nego i blagoslovljena u svojoj budućnosti."

Na misnom slavlju koncelebrirali su generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslav Novak, župnik Župe sv. Marka ev. na Gornjem gradu preč. Vladimir Magić, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta preč. Ivan Lukić, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i pastoralni pomoćnik u Župi sv. Marka vlč. Tomislav Hačko te nadbiskupski tajnik vlč. Domagoj Topić. Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka "Cantores sancti Marci", pod ravnanjem dirigenta Jurice Petra Petrača i uz pratnju orguljaša Pavla Mašića.

Misi su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministri u Vladi, zastupnici u Hrvatskom saboru, predstavnici Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja.

Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije