29.1.2025. Dan Sveučilišne katedre za teologiju 7Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u srijedu 29. siječnja 2025. obilježen je Dan Sveučilišne katedre za teologiju. Slavlje je započelo svetom misom u Sveučilišnoj kapeli koju je predvodio izv. prof. dr. sc. Richard Pavlić sa Sveučilišne katedre za teologiju, u koncelebraciji s prof. dr. sc. Željkom Tanjićem, rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Antom Crnčevićem, prorektorom za kvalitetu, identitet i poslanje HKS-a, prof. dr. sc. Jerkom Valkovićem sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju, doc. dr. sc. Odilonom Singboom sa Sveučilišne katedre za teologiju te sveučilišnim kapelanom vlč. Branimirom Jagodićem.

U svojoj homiliji prof. Pavlić govorio je o Isusu u svojstvu dobrog i mudrog učitelja te o apostolima u svojstvu učenika. "Isus se pokazuje kao dobar i mudar učitelj koji cijeni znanje, dobro koristi didaktička sredstva - nije imao pristup audio-vizualnim tehnologijama pa je kroistio prirodne zakonisti akustike penjanjem na goru ili ulaskom u barku, kako bi ga svi mogli vidjeti i čuti; spustio se na razinu svojih učenika - složene poruke prenosi kroz jednostavne priče i prispodobe, kako bi ga razumjeli i oni najmlađi; jasan je i sažet u propovijedima te nježan i strpljiv prema svojim učenicima", tumači Pavlić. "S druge strane, njegovi učenici nisu baš bili najbolji učenici - znamo da nisu razumjeli mnoge stvari koje im je govorio, ali Isus ih ne odbacuje, jer mu kao učitelju nije važno samo znanje, već i ljubav, koju su na najvišoj razini, polaganjem svojeg života za Isusa, apostoli pokazali. Stoga, iz odnosa učitelj-učenik Isusa i apostola vidljive su poruke i za nas: da nam vrijeme studija ili rada bude prilika ne samo za stjecanje znanja, nego i za vježbanje u ljubavi prema Bogu i bližnjima, za rast u vjeri i duhovnosti; da se ne obeshrabrimo kada nas zahvate krize - i apostoli su imali krize, krize moraju doći, a upravo one prizivaju našu vjeru i povjerenje; te da u svome studiju i radu pokušamo dati sve od sebe jer Bog to redovito blagoslivlja i nagrađuje", zaključio je prof. Pavlić.

Nakon svetog misnog slavlja u dvorani "Bl. Alojzije kard. Stepinac" održao se svečani akademski čin. Okupljene je pozdravio rektor Tanjić koji je istaknuo kako nova akademska godina donosi izazove, ali i prilike za rast i razvoj Katedre. "Koristim ovu prigodu da zahvalim svim djelatnicima Katedre za teologiju na njihovu predanom znanstvenom, stručnom i crkvenom radu. Vaše akademsko istraživanje, vaš doprinos teološkoj misli i vaš angažman u crkvenoj i društvenoj zajednici imaju neprocjenjivu vrijednost, osobito u vremenu koje traži produbljeno promišljanje o integraciji vjere i razuma, znanosti i teologije, akademskog istraživanja i crkvenog poslanja. Danas, kada slavimo Dan Sveučilišne katedre, ujedno obilježavamo i 800. obljetnicu rođenja svetog Tome Akvinskog (1225.-2025.), jednoga od najvažnijih mislilaca kršćanske tradicije i filozofije uopće. Tomino promišljanje o odnosu vjere i razuma ostaje ključan doprinos ne samo teologiji, već i suvremenoj filozofiji i znanosti. Sveti Toma isticao je da razum i vjera nisu suprotstavljeni, već da su komplementarni putevi prema istini. Neka nam ovaj dan bude podsjetnik na našu odgovornost da njegujemo teološku i znanstvenu izvrsnost u duhu vjere, razuma i služenja zajednici. Ove godine Crkva ulazi u posebno vrijeme milosti i duhovne obnove - Jubilej nade koji je proglasio papa Franjo. Svi smo pozvani otvoriti svoja srca ovoj milosnoj godini i promišljati o kršćanskoj nadi koja ne razočarava (Rim 5, 5). Neka nam ovaj Jubilej bude poticaj za jačanje akademske i osobne solidarnosti, za zauzetost u službi zajedničkog dobra te za hrabrost u suočavanju s izazovima suvremenog društva", zaključio je rektor.

Nakon rektora koordinator Sveučilišne katedre za teologiju izv. prof. dr. sc. Zoran Turza predstavio je aktivnosti i postignuća Katedre u protekloj akademskoj godini, istaknuvši da su kolegice i kolege sudjelovali u većem broju znanstvenih projekata, izlagali na znanstvenim i stručnim skupovima, objavili ili pripremili za objavu više znanstvenih radova A1 kategorije, mentorirali brojne radove i općenito sudjelovali u znanstvenoj, stručnoj i nastavnoj djelatnosti na visokoj razini.

U drugom dijelu svečanog akademskog čina prof. dr. sc. fra Ante Crnčević održao je uvodno izlaganje "Jubilej i življenje nade" nudeći misaoni okvir za raspravu o nadi i njezinim bitnim kršćanskim odrednicama, poglavito o nadi promatranoj u svjetlu eshatološkoga zajedništva s Bogom. Razmišljanja je temeljio na etimološkoj raščlambi i semantičkim nijansama gesla Jubileja "Peregrinantes in spem" koje se doslovnije prevodi "Hodočasteći u nadu" ili "Hodočasnici u nadu". U tome svjetlu istaknuo je nadu kao cilj kršćanskoga hoda, shvaćenoga kao hodočašćenje, pri čemu se nada razumijeva kao vlastito Božje ime, odnosno kao drugo ime za božanski život i za konačno čovjekovo udioništvo u Bogu. Rasvjetljujući pak etimološko podrijetlo latinskoga pojma nada (spes i korijen sp), predstavio je nadu kao životnu protegnutost prema vječnosti, odnosno kao napetost koja trajno povezuje trenutke sadašnjega života s vječnošću. Svoja razmišljanja potkrijepio i slikama iz liturgijske euhologije, u kojoj se iskustvo nade predstavlja kao "iščekivanje nade". Ti su zanimljivi uvidi u jezične nijanse otvorili prostor za zanimljivu raspravu i za propitivanja o nadi kao temeljnoj kršćanskoj odrednici koja nadilazi naravna čuvstvena raspoloženja. 

Nakon prorektorovog predavanja održao se okrugli stol  na temu Jubileja, u kojem su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Richard Pavlić, prof. dr. sc. Ante Crnčević i prof. dr. sc. Stjepan Kušar. Okruglim stolom moderirao je doc. dr. sc. Odilon Singbo, a u svojim izlaganjima govornici su pružili različite poglede na značenje Jubileja kroz nadu u vjeri kao najveću vrstu ljubavi koju primamo od Boga, ali su se osvrnuli i teme tzv. "egzistencijalne krhkosti" i važnosti nade i u najtežim životnim trenucima. Događajem je moderirala Petra Kašnar, studentica dvopredmetnog studija teološko-religijskih znanosti i sociologije.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj
20:05 Glazba
20:15 Krunica - Radosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

U 16h križni put riječima fra Zvjezdana Linića

Tijekom korizmenog vremena, svakoga utorka u 15:45 h uz Radio Mariju možete sudjelovati u pobožnosti križnog puta. Danas ćemo pratiti križni put...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2025
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.