DSC 4628 1 1280x854Proslava svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, završena je svečanim večernjim misnim slavljem koje je u srijedu, 15. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović. 

Koncelebrirali su šestorica hrvatskih biskupa: uz domaćina, zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, riječki nadbiskup Mate Uzinić, hvarski biskup Ranko Vidović, mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić, kotorski biskup Mladen Vukšić i umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas.

Na početku mise, nakon ulazne procesije biskupa i svećenika, biskupi su se u pokrajnjoj lađi zadarske katedrale pomolili pred moćima sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu iz 9. st. kojeg je dao izraditi zadarski biskup Donat, koji je od bizantskog cara Nicefora 810. godine dobio na dar moći sv. Stošije u zahvalnosti za njegovo posredovanje mira između Istoka i Zapada. 

„Relikvije svetaca su nebesko blago. Još više častimo i nasljedujmo svece. Važna je povezanost nebeske, proslavljene Crkve i zemaljske Crkve. Mi smo na putu do vječnosti. Zato se sa sv. Stošijom, s uskrsnućem, što znači njeno ime Anastazija, mijenja naša perspektiva. Važno je da sve promatramo pod vidom vječnosti, Božjim pogledom. To je mudar čovjek, zrno koje padne u zemlju i onda u mnogim generacijama rodi mnogostruko, donosi obilat rod“, istaknuo je biskup Glasnović.

Zbog vjernosti Kristu i pomaganja kršćanima, Sv. Stošija podnijela je mučeničku smrt za Dioklecijanovih progona 304. g. na Božić, u Srijemskoj Mitrovici. „Sveci, mučenici, sv. Stošija, uče nas da pogled usmjerimo u početnika i dovršitelja naše vjere, Isusa Krista“, poručio je mons. Glasnović. Potaknuo je na nasljedovanje svetaca koje častimo, rekavši da nismo pozvani vjerovati iz tradicije, straha pred smrću, zato što je to netko zapovjedio ili iz humanističkih razloga.

„Vjerovati se mora jer Bog postoji, kaže sv. Stošija. Ako Bog postoji, mijenja se perspektiva gledanja na svijet, nebesko, vječno, božansko, kao i na ljudsko, vremenito i zemaljsko“, naglasio je biskup, rekavši da su kršćani pozvani imati drugačiji pogled na život i svijet. Tako je živjela sv. Stošija koja je razdala srebro i zlato, kako bi time pomagala siromahe. „Mi bismo kraljevali. Kod Isusa, kraljevati znači služiti. Ljubav i dobrota trebaju se razdati. Možemo biti radosni ako se dajemo kao zrno koje umire sebi i grijesima. Ljubav daje smisao životu čovjeka i ispunjenost. Ljubav se objavila u Isusu Kristu. Stošija je susrela ljubav, a ljubav se želi razdati“, poručio je mons. Glasnović. Pozvani smo pomagati se međusobno, kao što su sv. Stošiji pomagali sv. Krševan i sv. Zoilo. Stošija je njih pratila, Krševan joj je pisao pisma dok je bila zatočena i podržavao je da ustraje u vjeri do herojskog stupnja, podsjetio je mons. Glasnović.

Rekavši da živimo u stanjima raznih duhovnih i tjelesnih bolesti, biskup je potaknuo da Kristu pristupimo bez maski, sa svojim ranjenostima. „Sv. Stošija je i farmakolitria, ona koja liječi, daje lijek. Ona upućuje na Krista koji je lijek i liječnik. Euharistija i Božja riječ su hrana za našu dušu i naše izlječenje, zacjeljenje“, rekao je predvoditelj slavlja. 

Pripadnost Isusu Kristu i sv. Stošiji jedna je od odrednica identiteta vjernika Zadarske nadbiskupije, duhovne potrebe za vjerom nadom i ljubavlju, naglasio je biskup, dodavši da od. sv. Stošije možemo naučiti kako život trebamo shvaćati polazeći od Krista, da nam ništa ne bude važnije od Krista.

„Mi, živa Crkva, počivamo na stupovima apostola vjere, nade i ljubavi. Oni su mučenici. Isus Krist je zaglavni kamen Crkve i svih nas. On je u temelju svega, on je zrno koje je donijelo obilat rod, prikazalo se Ocu. Već se u jaslicama u Betlehemu vide kalvarija i križ. Budimo zrno koje će donijeti obilat rod. Putnici smo na zemlji, stoga se ne trebamo tjeskobno brinuti za zemaljsko“, rekao je mons. Glasnović, ohrabrivši vjernike da se Krist koji sjedi s desna Boga Oca zauzima za nas, a sv. Stošija nas zagovara.

Biskup Glasnović istaknuo je i znak povezanosti sa Zadrom u svojoj Dubrovačkoj biskupiji po kipu sv. Stošije koji se nalazi među pet kipova na zvoniku crkve na Lastovu, uz Gospu, sv. Vlaha i sv. Kuzmu i Damjana, što datira iz vremena kad je Lastovo, od Rapalskog sporazuma 1920. godine bio u nadležnosti Zadarske nadbiskupije.

U pozdravnoj riječi na početku mise, nadbiskup Zgrablić podsjetio je da je ususret proslavi svetkovine sv. Stošije u katedrali sv. Stošije održana devetnica sv. Stošiji kada su hodočastili vjernici iz jedanaest dekanata Zadarske nadbiskupije. Zahvalio je Bogu za brojne milosti po zagovoru sv. Stošije i za jubilejsku milost, dar potpunog oprosta kojeg vjernici mogu dobiti iz duhovnog blaga zasluga Isusa Krista i svetaca.Među brojnim svećenicima suslaviteljima bili su fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima, o. Jeronim Marin, opat Slavenske benediktinske kongregacije i prior benediktinskog samostana na Ćokovcu, vlč. Luka Premelč, duhovnik Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, vlč. Vlado Razum, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu te odgojitelji vlč. Josip Đurin i vlč. Toni Potrebić, vlč. Mario Tomljanović, generalni vikar Riječke nadbiskupije, vlč. Mišel Grgurić, izaslanik gospićko – senjskog biskupa Marka Mede i kancelar Gospićko – senjske biskupije, vlč. Mladen Pranjić, župnik katedralne župe Uznesenja BDM u Poreču te mons. Juraj Batelja, postulator za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i začasni kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije. Među brojnim vjernicima tradicionalno su hodočastili i vjernici iz Šibenske biskupije s don Krešimirom Matešom, katedralnim župnikom iz Šibenika, među kojima su bili i bratimi iz katedrale sv. Jakova u svojoj bratimskoj bijeloj odjeći. U misi su sudjelovali i Branko Dukić, gradonačelnik grada Zadra, Božidar Longin, župan Zadarske županije, prof. dr. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru i drugi predstavnici društvenog života iz Zadarske nadbiskupije. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor sv. Stošije u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

20:15 Krunica - Slavna otajstva
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Odgoj za ideale - emisija bogoslova KBF-a u Zagrebu - tema: Post kroz naš život; gosti: Matej Šiškić, bogoslov Krčke biskupije, Josip Perković, bogoslov Zagrebačke nadbiskupije i Roko Grgas, bogoslov Zadarske nadbiskupije

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija mons. Marka Mede, biskupa gospićko-senjskog

Subotom u 16:00h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju je homiliju za Vas pripremio mons. Marko...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2025
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.