Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je misno slavlje u crkvi sv. Stjepana na starom splitskom groblju „Sustipan“ na blagdan sv. Stjepana prvomučenika u četvrtak, 26. prosinca. U koncelebraciji su bili mjesni župnik fra Martin Jaković, župni vikar fra Roko Bedalov i nadbiskupov tajnik don Renato Pudar, a kod oltara je posluživao đakon fra Mateo Vujčić. Liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti župni zbor sv. Stjepana pod ravnanjem Frane Bosnića uz orguljašku pratnju Ivana Šćepanovića.
Nadbiskup je propovijed započeo podsjećanjem na svetog Stjepana, običnog kršćanina laika, kojega Djela apostolska opisuju kao „čovjeka, punog vjere i Duha Svetoga“, koji je imao jako iskustvo Boga, Isusove blizine i bio uzor kršćanskog života. Prva Crkva veliku je pažnju posvećivala brizi za siromašne, ali ipak su apostoli primijetili nepravednu raspodjelu dobara te ustanovili službu đakona, povjeravajući tu odgovornu zadaću ljudima na glasu svetosti, a među njima je prvi izabran Stjepan. Osim djelovanja na karitativnom području, Stjepan je bio i gorljivi navjestitelj evanđelja. „Isus, šaljući učenike, nikada im ne zaboravlja reći da ne zaborave siromahe. To dvoje mora ići zajedno,“ poručio je mons. Križić. Govoreći o Stjepanovu mučeništvu, nadbiskup je naglasio njegovu hrabrost i vjeru koje su nadilazile ljudske slabosti te je pojasnio kako je Stjepan mučen i ubijen kamenovanjem, jednim od najokrutnijih oblika pogubljenja. Sa svetim Stjepanom započelo je kršćansko mučeništvo koje je u prvim stoljećima Crkve bilo posebno krvavo, a usprkos progonima, broj vjernika neprestano je rastao. „Kršćanska krv je sjeme novih kršćana,“ citirao je Tertulijana, a potom naglasio duboku vjeru mučenika, koji nisu bili fanatici, nego ljudi dubokog iskustva Boga. Nadbiskup je također uputio kritiku današnjem vremenu, ukazujući na nepoštivanje kršćanskih vrijednosti i rastuće oblike progona kršćana u svijetu. Podsjetio je na podatke austrijske zaklade „Otvorena vrata“, koja navodi da je kršćanstvo danas najprogonjenija religija na svijetu. „Samo prošle godine više od 365 milijuna kršćana diljem svijeta bilo je izloženo progonima ili diskriminaciji. To znači da je svaki sedmi kršćanin na neki način pretrpio nepravdu zbog svoje vjere,“ istaknuo je nadbiskup. Dodao je da je prošle godine ubijeno gotovo 5000 kršćana samo zato što su kršćani, što znači da su svaki dan 14 osoba izgubile život zbog vjernosti Kristu. Ipak, u našem narodu Crkva nije progonjena krvlju, ali „nije rijetkost da se vjernici ponižavaju, omalovažavaju i izruguju zbog njihove kršćanske dosljednosti i stavova“, rekao je. Zaključno, nadbiskup Križić je poručio da svatko od nas može biti „mučenik ljubavi“ u svakodnevnim situacijama, živeći svoju vjeru kroz nesebičnu službu, strpljivost i ljubav prema bližnjima. Takva predanost srž je autentičnog kršćanstva koje nije samo deklaracija, već način života prepoznatljiv po djelima. „Molimo Gospodina da nas, po zagovoru svetog Stjepana prvomučenika, očuva u vjeri koja je stoljećima bila snaga našeg naroda, te da i mi danas budemo nositelji te snage i svjetlo Kristovo za druge,“ zaključio je nadbiskup.
Na kraju misnoga slavlja prisutnima se obratio župnik fra Martin koji je dobrom Bogu zahvalio na zajedništvu u euharistijskom slavlju, nadbiskupu na upućenoj riječi ohrabrenja „da u današnjem svijetu i mi kao kršćani izvršimo svoje poslanje po idealu i životu sv. Stjepana“. Potom je zahvalio svima koji su na bilo koji način sudjelovali u današnjem slavlju: svećenicima, đakonu, pjevačima, sakristanu i ministrantu, hodočasnicima te g. Marinku Škilji koji je izradio jaslice u kojima možemo prepoznati onoga koji nam donosi spasenje. Na kraju je svima zaželio da u radosti Božića i mučeništva svetog Stjepana nastave odvažno slušati evanđelje, živjeti ga i pronositi drugima, a potom čestitao imendan svim Stjepanima.
Prije svečanoga blagoslova nadbiskup je još jednom čestitao svim župljanima blagdan njihova zaštitnika i dodao kako je Stjepan poznat kao uzor vjere, ljubavi i dosljednosti, ali se posebno uvijek ističe njegova sposobnost praštanja i to u trenutku kada je kamenovan, a ne nakon smirenja. „Stjepan je bio svjestan da praštanjem sebe rasterećuje i čisti, a ono je često drugima najveći ukor“, rekao je nadbiskup i potom podsjetio na važnost praštanja, a posebno u ove svete dane. Zaključno je zaželio da svima ovi dani budu ispunjeni radošću i mirom, ali i da ti plodovi ne završe s ovim blagdanima, već da ostani u domovima prisutnih i kroz cijelu narednu godinu. Nakon svete mise nadbiskup je ostao u kratkom druženju sa župljanima pred crkvom sv. Stjepana uz prigodni domjenak.
Tekst: Danijela Musulin
Foto i Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija
